Danas, 3. svibnja, Hrvatska obilježava jednu od najtragičnijih stranica Domovinskog rata – Krvavu nedjelju u Slavonskom Brodu. Na taj dan 1992. godine srbočetnički avioni poletjeli iz Srbije i Bosne i Hercegovine bombama su napali grad na Savi, ubivši 16 nedužnih civila, od kojih sedmero djece, dok je 60 odraslih osoba teško ranjeno.
Avionske bombe na civile usred bijela dana
Slavonski Brod bio je 3. svibnja 1992. miroljubiv grad koji je pokušavao preživjeti ratno okruženje. Neprijateljski avioni – koji su, nema nikakve sumnje, poletjeli s aerodroma u Srbiji i s teritorija Bosne i Hercegovine pod kontrolom srpskih snaga – tog su nedjeljnog jutra izveli bombaški napad na grad. Bombe su pale na civilna područja, bez ikakvog vojnog cilja, s jedinom svrhom da se ubiju, zastraše i slome nedužni civili.
Rezultat je bio masakr. Šestero djece ubijeno je na licu mjesta. Sedmo dijete, teško ranjeno u napadu, preminulo je naknadno od posljedica zadobivenih ozljeda. Ukupno 16 civilnih žrtava i 60 teško ranjenih odraslih osoba – to je bilanca jednog jedinog dana srbočetničkog terora nad Slavonskim Brodom.
Marinko Marinković – godinu i pol dana
Među svim žrtvama tog crnog dana posebno mjesto zauzima ime koje nikome tko ga čuje ne može ostati ravnodušno: Marinko Marinković. Najmlađa žrtva Krvave nedjelje imao je samo godinu i pol dana. Dijete koje je tek počelo hodati, koje nije znalo ni govoriti, koje nije moglo razumjeti ni što je rat ni što je mržnja – ubijeno bombom koja je pala na Slavonski Brod tog sunčanog svibanjskog jutra. Marinko Marinković postao je simbol nedužnosti i simbol zločina koji se ne može ni opravdati ni zaboraviti.
Poletjeli iz Srbije, tvrde da nisu agresor
Činjenice su nepobitne i potkrijepljene svjedočanstvima, vojnim dokumentima i međunarodnim izvješćima: neprijateljski avioni koji su toga dana, ali i svih ostalih dana Domovinskog rata, napadali hrvatska mjesta i gradove, poletjeli su s aerodroma u Srbiji i s područja pod kontrolom srpskih snaga u Bosni i Hercegovini. Iste te snage koristile su opremu, naoružanje, logistiku i zapovjedno osoblje Jugoslavenske narodne armije – faktički vojnog aparata Srbije.
I danas, 34 godine nakon tih zločina, politička Srbija ustraje na narativu kako nije izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku. Isti oni koji su slali avione nad Slavonski Brod, koji su rakete usmjeravali na Zagreb, koji su zapovijedali opsadom Vukovara i Dubrovnika – njihovi nasljednici i danas pred kamerama govore o “građanskom ratu” i “međusobnim sukobima”. Marinko Marinković, star godinu i pol dana, i šestero njegovih sugrađana dječje dobi ubijene tog jutra govore drugačije.
Sjećanje koje obvezuje
Krvava nedjelja u Slavonskom Brodu nije samo lokalna tragedija – ona je dokument srbočetničkog zločina nad hrvatskim narodom, dokument koji međunarodna zajednica nikada nije adekvatno sankcionirala, ali koji hrvatska memorija nikada nije ni zaboravila ni oprostila. Svake godine, 3. svibnja, Slavonski Brod podsjeća Hrvatsku i Europu da agresija ima lice, da zločin ima ime i da istina – bez obzira na to koliko je Beograd nastojao prekriti – uvijek izlazi na vidjelo.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
1
-
0
-
0
-
1
-
1