Iako bi izdržavanje zatvorske kazne trebalo imati jasno definirana pravila koja vrijede za sve, slučaj bivše ministrice Gabrijele Žalac ponovno je otvorio pitanje jednakosti tretmana unutar hrvatskog zatvorskog sustava. Prema tvrdnjama više izvora upućenih u stanje u Kaznionici u Požegi, gdje Žalac služi kaznu, njezin režim izdržavanja zatvora značajno odstupa od uobičajene prakse, što je izazvalo iznenađenje među dijelom osoblja i dodatno potaknulo raspravu u javnosti.
Riječ je o jedinom ženskom zatvoru u Hrvatskoj, a Žalac se od samog dolaska nalazi u otvorenom sustavu izvršenja kazne, koji predstavlja najblaži oblik zatvorskog režima. Takav status podrazumijeva znatno slobodnije kretanje unutar ustanove, bez klasičnih sigurnosnih ograničenja poput rešetaka, uz povremeni, a ne stalni nadzor pravosudnih policajaca. Prema dostupnim informacijama koje donosi Nacional, takva se pogodnost rijetko dodjeljuje odmah po dolasku, već zatvorenice u pravilu prvo prolaze kroz strože režime prije eventualnog prelaska u otvoreni sustav.
Upravo taj detalj izazvao je najviše reakcija. Izvori navode kako ovakav pristup nije uobičajen te da otvara prostor za pitanja o kriterijima prema kojima se određuje režim izdržavanja kazne. Spominje se i mogućnost gotovo svakodnevnih posjeta, kao i potencijalnog udaljavanja izvan kruga ustanove bez neposrednog nadzora, što dodatno naglašava razliku u odnosu na standardne uvjete.
Sramota u Banjoj Luci: Napali hrvatskog konzula, tukli ga i vikali da je ustaša
U svakodnevnom životu unutar zatvora Žalac radi u plasteničkoj proizvodnji, gdje obavlja vrtlarske poslove, no i taj segment neki tumače kao dio šire slike povoljnijeg tretmana. Dio izvora povezuje takav status s njezinom bivšom političkom pozicijom i odnosima unutar vrha vlasti, iako za takve tvrdnje nema službene potvrde.
Podsjetimo, Gabrijela Žalac pravomoćno je osuđena na dvije godine i sedam mjeseci zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti, kao i nenamjenskog trošenja sredstava Europske unije u aferi softver. U tom slučaju informatički sustav plaćen je 1,73 milijuna eura, dok je njegova stvarna tržišna vrijednost procijenjena na oko 360 tisuća eura.
Slučaj koji je već ranije izazvao veliku pažnju sada dobiva novu dimenziju, jer se uz samu presudu sve više raspravlja i o načinu na koji se kazna izvršava. Upravo ta pitanja mogla bi u narednom razdoblju dodatno otvoriti temu jednakosti pred zakonom i načina funkcioniranja zatvorskog sustava u Hrvatskoj.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0