Vučić opet s ruskim ambasadorom: Beograd sve dublje klizi u zagrljaj Moskve

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovno se sastaje s ruskim veleposlanikom u Beogradu Aleksandrom Bocan‑Harčenkom, ovaj put u kontekstu eskalacije američko‑iranskog sukoba i globalnih energetskih napetosti. Službene izjave govore o „smirivanju tenzija“ i potrebi dijaloga, no realnost je da Beograd već godinama čvrsto drži jednu nogu u Moskvi, a drugu u Bruxellesu. Takva politika „sjedanja na dvije stolice“ izravno se odražava i na regionalnu sigurnost, pa i na hrvatske interese.

Ruski ambasador kao stalni gost srpskog dvora

Bocan‑Harčenko nije bilo kakav diplomat – riječ je o čovjeku koji godinama sudjeluje u ključnim procesima na Balkanu, od Kosova do BiH. Njegovi česti sastanci s Vučićem šalju jasnu poruku da Rusija i dalje ima izravni utjecaj na srpsku politiku i geopolitičko pozicioniranje, osobito u trenucima kada Zapad od Beograda traži usklađivanje sa sankcijama Moskvi. U sjeni rata u Ukrajini i novog sukoba na Bliskom istoku, ovaj format „konzultacija“ dobiva dodatnu težinu.

Za hrvatsku desnicu tu nema velike dileme: Srbija gradi svoju snagu oslanjajući se na ruski štit, istovremeno koristeći europske fondove i pregovore o pristupanju kao političku valutu. To je model koji EU tolerira predugo, na štetu sigurnosti vlastitih članica, uključujući Hrvatsku.

Posljedice za regiju i Hrvate u susjedstvu

Vučić u razgovorima s ruskim partnerima ne misli samo na energetiku i vojnu suradnju, nego i na pitanje Kosova, položaj Srba u BiH i ukupnu poziciju Srbije u regiji. To neizbježno dodiruje i Hrvate u BiH te hrvatsku politiku prema Sarajevu i Beogradu, posebno u situaciji kada se ruski utjecaj prelijeva preko Dodika i drugih aktera. Hrvatska stoga mora imati jasnu, trezvenu strategiju prema Srbiji – bez naivnih iluzija o „brzom europskom putu“, ali i bez popuštanja oko sigurnosnih pitanja i povijesne istine.