Uoči početka pune primjene EES-a, sustava evidencije ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja u schengenski prostor, na graničnim prijelazima Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom ponovo se stvaraju duge kolone. Prema podacima Hrvatskog autokluba, višesatna čekanja postala su pravilo, a ne iznimka, osobito za one koji iz susjednih država ulaze u Hrvatsku kao vanjsku granicu Europske unije. Dok Bruxelles hvali novi digitalni sustav kao iskorak u „modernom upravljanju granicama“, vozači na terenu osjećaju samo jedno – nervozu, potrošene sate i dodatne troškove.
Gužve iz BiH: četiri sata čekanja da bi se ušlo u Hrvatsku
Na pojedinim graničnim prijelazima između Hrvatske i BiH, poput onih kod Hrvatske Kostajnice i Jasenovca/Bosanske Dubice, vozači osobnih automobila na ulaz u Hrvatsku čekaju i do četiri sata. Na najfrekventnijem prijelazu Stara Gradiška – Gradiška kolone osobnih automobila protežu se kilometrima, a na ulaz u Hrvatsku čeka se oko dva sata, dok se na izlaz čeka oko sat vremena. Slična su čekanja i za teretna vozila, što posebno pogađa prijevoznike koji su prisiljeni stajati u kolonama umjesto da robu isporučuju na vrijeme.
Sve to odvija se uoči pune primjene EES-a, koji za državljane trećih zemalja znači dodatno uzimanje biometrijskih podataka pri ulasku i izlasku – otisci prstiju, fotografije lica i detaljna digitalna evidencija svakog prelaska. Svaka ta dodatna provjera traje, a kad se multiplicira na tisuće ljudi u koloni, rezultat su višesatne gužve koje pogađaju i povratnike, i radnike, i obične obitelji koje putuju preko granice.
Bajakovo kao usko grlo: Schengen da, ali za cijenu živaca
Na granici sa Srbijom situacija nije ništa bolja. Na najfrekventnijem graničnom prijelazu Bajakovo – Batrovci, osobni automobili na ulaz u Hrvatsku čekaju satima, dok se za teretna vozila bilježe i višesatna čekanja, ovisno o dobu dana i intenzitetu prometa. Prema HAK-u, na ulaz u Hrvatsku iz Srbije na Bajakovu se čeka oko sat vremena u „boljim“ trenucima, ali slike s terena i svjedočanstva vozača govore o znatno dužim kolonama, osobito vikendima i praznicima.
HOROR KOD VELIKOG TABORA: Top eksplodirao tijekom pucanja, muškarac poginuo pred svjedocima
Novi EES sustav formalno ne vrijedi za državljane država članica EU, uključujući i hrvatske građane, koji i dalje prelaze granicu uz osobnu iskaznicu ili putovnicu, bez biometrijskog uzimanja podataka. No svaki zastoj na šalteru za „treće zemlje“ prelijeva se na ukupni promet – pogotovo na prijelazima gdje se trake isprepliću, a policija i carina objektivno nemaju kapacitete pratiti ovakav tempo i pritom paziti na svaku formalnost koju je Bruxelles propisao od stola.
U praksi, to znači da će se i ubuduće pri svakom većem prometnom opterećenju – blagdani, godišnji odmori, produženi vikendi – na granici ponavljati isti scenarij: kilometarske kolone, ljudi koji stoje satima u automobilima i nervozne scene na prijelazima Bajakovo, Stara Gradiška i drugim ključnim točkama ulaska u Hrvatsku. Dok EU sustavno pooštrava režim za građane trećih zemalja, stvarna cijena tih „reformi“ plaća se upravo ovdje, na hrvatskoj granici, gdje promet iz BiH i Srbije ulazi u Schengen – i gdje policajci i putnici zajednički trpe posljedice birokratskih eksperimenata iz Bruxellesa.