Ubijen najmoćniji čovjek Irana, Izrael udara po Teheranu i Bejrutu, UAE zatvarali nebo – rat izmiče kontroli

Izraelski ministar obrane Israel Katz objavio je da je u noćnim napadima na Teheran ubijen Ali Larijani, čelnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, čovjek koji je nakon smrti ajatolaha Hameneija postao “gravitacijska točka” režima i veza između teokracije i vojske. Paralelno s tim, izraelska vojska tvrdi da je eliminirala i Golamrezu Solejmanija, zapovjednika Basija, paravojne sile s oko 450 tisuća pripadnika zadužene za brutalno gušenje prosvjeda unutar Irana.

Teheran zasad demantira Larijanijevu smrt i objavljuje navodnu njegovu rukom pisanu poruku, ali Izrael i dalje stoji pri tvrdnji da je “najmoćniji čovjek Irana” uklonjen. U isto vrijeme IDF gađa i vodstvo Palestinskog islamskog džihada skriveno u Teheranu, dok Iran odgovara novim valom projektila prema Izraelu i američkim bazama u regiji, čime rat ulazi u treći tjedan uz svaki dan sve dublje zahvaćanje Libanona, Iraka i Perzijskog zaljeva.

Hormuz, glad i UN istrage: rat diže cijene i ubija djecu

Nakon američko‑izraelskog udara krajem veljače, Iran je praktički preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, blokirajući prolaz brodovima povezanima sa SAD‑om, Izraelom, Europom i partnerima; broj brodova koji su od 1. do 11. ožujka prošli kroz tjesnac pao je s lanjskih 1.229 na tek 77. Iako Teheran sada dopušta prolaz brodovima nekih zemalja (indijski, kineski, grčki, iranski), ključni plovni pravac i dalje je polublokiran, što podiže cijene nafte i plina te tjera logističke lance na skupa preusmjeravanja.

Svjetski program za hranu upozorava da bi nastavak rata do lipnja mogao gurnuti dodatnih 45 milijuna ljudi u glad zbog rasta cijena hrane, goriva i prijevoza, čime bi ukupno više od 319 milijuna ljudi bilo u zoni ozbiljne nesigurnosti hrane – najviša razina uopće zabilježena. U međuvremenu je UN pokrenuo istragu napada dvjema raketama na osnovnu školu za djevojčice u Iranu, u kojem je ubijeno 169 djece; američki vojni istražitelji neformalno smatraju da je riječ o pogotku američkih snaga, a ako se to potvrdi, radit će se o jednom od najsmrtonosnijih incidenata s civilnim žrtvama u američkim operacijama na Bliskom istoku.

Bagdad i UAE: veleposlanstvo pod dronovima, nebo privremeno zatvoreno

Rat se sve više prelijeva u susjedni Irak: Bagdad je pogođen snažnim napadom dronovima i raketama na zgradu povezanu s proiranskom skupinom, dok je američko veleposlanstvo bilo meta najintenzivnijeg udara od početka rata – sustav C‑RAM srušio je najmanje dva drona, treći je pogodio unutar kompleksa, uz vatru i dim viđene iz Zelene zone. Iračke vlasti zatvorile su pristup Zelenoj zoni i rasporedile dodatne snage, dok proiranske milicije otvoreno prijete nastavkom napada kao odmazdom za američko‑izraelske udare.

Ujedinjeni Arapski Emirati, jedan od ključnih zračnih čvorišta svijeta, privremeno su potpuno zatvorili svoj zračni prostor kao “izvanrednu mjeru opreza” zbog prijetnji raketama i dronovima iz smjera Irana, da bi ga potom postupno ponovno otvorili nakon što je njihovo ministarstvo obrane objavilo da su neutralizirali dolazne prijetnje. Taj potez pokazuje koliko brzo rat može paralizirati globalni zračni promet – i koliko je malo potrebno da se na karti svijeta “ugasi” jedan od glavnih aeronautičkih hubova.

Trump gura saveznike u Hormuz, odgađa Peking i poručuje: “NATO nas neće štititi”

Dok rakete lete, američki predsjednik Donald Trump vodi vlastiti front prema saveznicima. U Bijeloj kući govori da će SAD “zapamtiti” zemlje koje ne pomognu osigurati Hormuški tjesnac, tvrdi da je Iran “tigar od papira” čija je ratna mornarica “praktički uništena”, te podsjeća kako je američka Operacija Epic Fury navodno pogodila 7000 ciljeva i potopila više od 100 iranskih brodova.

Državni tajnik Marco Rubio šalje ultimativnu diplomatsku poruku – saveznici imaju do kraja tjedna da Iransku revolucionarnu gardu i Hezbolah proglase terorističkim organizacijama i pridruže se američkim naporima u Hormuzu, dok Trump otvoreno pritišće London i Tokio, ali i ohrabruje Pariz koji je, kaže, “osam od deset spreman pomoći”. Istovremeno odgađa planirani posjet Pekingu i sastanak s Xi Jinpingom “jer usred rata mora biti u Washingtonu”, poručujući da i Kina, koja 90 posto nafte dobiva preko Hormuza, mora pokazati hoće li konkretno pomoći.

Globalni poredak pod pritiskom: od Hormuza do Libanona

Na terenu Bliskog istoka rat se iz dana u dan širi: Izrael provodi “ograničene i ciljane” kopnene operacije protiv Hezbolaha u južnom Libanonu, a pet velikih zapadnih država – Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka i Italija – upozorava da bi veća kopnena ofenziva imala razorne humanitarne posljedice i mogla otvoriti novi, dugotrajni sukob. Čelnik Međunarodne pomorske organizacije upozorava da ni vojna pratnja brodova kroz Hormuz ne može jamčiti potpunu sigurnost, te da je brodarstvo tek “kolateralna žrtva” rata koji s pomorskih ruta udara po cijeloj svjetskoj ekonomiji.

U takvom kaosu, same informacije postaju dio fronta: Iran i Izrael međusobno se optužuju oko Larijanijeve sudbine, Trump prijeti i hvali u istom dahu, a UN‑ovi istražitelji pokušavaju zabilježiti činjenice na terenu dok broj žrtava raste. Od Hormuškog tjesnaca preko Bejruta i Bagdada do Jeruzalema, svaki novi dan donosi novu eskalaciju – i potvrđuje da ovaj rat više nije “regionalni požar”, nego globalni test živaca, diplomacije i sigurnosti.