Trump zaprijetio Iranu razaranjem najvećeg plinskog polja na svijetu: “Ako napadnete Katar još jednom, neću oklijevati”

Autor M.J.
217 pregleda
A+A-
Resetiraj

Sve je počelo u utorak kada je Izrael, prema Trumpovim riječima “iz bijesa zbog svega što se događa na Bliskom istoku”, bez prethodnog odobrenja ili znanja Washingtona napao iranski Južni Pars, najveće plinsko polje na svijetu koje Iran dijeli s Katarom. Napad je izazvao požare na polju i obližnjim rafinerijama, podigao cijene nafte i plina na globalnim tržištima i otvorio novi front u sukobu koji traje već dvadesetak dana.

Trump je na Truth Socialu bio izričit: Sjedinjene Države nisu imale predznanje o izraelskom napadu, kao ni Katar, bliski američki saveznik i domaćin najveće američke vojne baze u Zaljevu. Objavio je da neće dopustiti daljnje izraelske udare na Južni Pars – osim ako Iran “nepromišljeno odluči napasti posve nevini Katar”. U tom slučaju, poručuje Trump, SAD će “masivno uništiti cijelo plinsko polje Južni Pars snagom i moći kakvu Iran nikada nije vidio”.

Iran uzvratio: rakete na Katar, Saudijsku Arabiju i UAE

Iran nije čekao. Odgovor je stigao brzo i brutalno: Iranska revolucionarna garda lansirala je balistične rakete prema katarskom Ras Laffanu, kompleksu koji obrađuje oko petinu ukupne svjetske ponude ukapljenog prirodnog plina. QatarEnergy je potvrdio “opsežnu štetu” na postrojenjima u industrijskom gradu Ras Laffan, a katarsko ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je požar nakon “iranskog napada”.

Paralelno, Iran je gađao energetsku infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su iranske napade na plinsko postrojenje Habshan i polje Bab nazvali “opasnom eskalacijom” te privremeno obustavili operacije. Katar je na te napade odgovorio protjerivanjem iranskog vojnog predstavnika iz veleposlanstva u Dohi, proglasivši ga personom non grata s nalogom da napusti zemlju u roku od 24 sata.

Bijela kuća razmatra slanje tisuća vojnika u Zaljev

Dok rakete lete, Washington kalkulira sljedeći potez. Reuters izvještava da Bijela kuća ozbiljno razmatra raspoređivanje tisuća američkih vojnika u regiju Perzijskog zaljeva kako bi pojačala operacije i zaštitila ključnu energetsku infrastrukturu saveznika. Opcije koje se razmatraju uključuju slanje trupa na iransku obalu radi osiguranja Hormuškog tjesnaca, raspoređivanje kopnenih snaga na Kharg Island, čvorištu kroz koje prolazi 90 posto iranskog izvoza, te slanje specijaliziranih jedinica radi osiguranja iranskog visoko obogaćenog urana.

Trump je istovremeno upozorio saveznike koji “ne surađuju dovoljno” da će sami morati snositi posljedice i rješavati krizu u Hormuškom tjesnacu, čija je blokada od 1. ožujka drastično smanjila broj brodova koji prolaze tjesnacemEkonomistat. Broj prolaza pao je s više od 1.200 na tjedan na jedva 77, što je globalna energetska kriza u nastajanju.

Cijene energenata lete, Europa drži dah

Napad na Južni Pars i Ras Laffan odmah je pogodio globalna tržišta energenata: cijene nafte i plina porasle su višestruko u satima nakon potvrde napada i iranskih protuudara. Europa, koja je još uvijek ovisna o ukapljenom plinu iz Katara i okolnih zemalja, s tjeskobom prati razvoj situacije jer bi dugotrajna blokada ili uništenje Ras Laffanovih postrojenja značila energetski šok kakav stari kontinent nije vidio od 2022. godine.

Za Hrvatsku i regiju, koja uvozi znatan dio energenata s globalnih tržišta, rast cijena nafte i plina znači poskupljenje goriva, električne energije i grijanja u kratkom roku – a ako eskalacija nastavi i QatarEnergy ne uspije brzo popraviti štetu, posljedice bi se mogle osjetiti i kroz cijelu sezonu grijanja.

Dan 20. rata: eskalacija bez kraja na vidiku

Dvadesetog dana od početka američko‑izraelskih napada na Iran, rat se više ne može opisati kao “regionalni sukob”. Napadi obuhvaćaju Iran, Irak, Libanon, Izrael, Katar, Saudijsku Arabiju i UAE, uz prijetnje koje se protežu sve do Hormuškog tjesnaca i globalnih energetskih tržišta. Trump balansira između obustave novih izraelskih udaraca i prijetnje totalnim uništenjem iranske energetske infrastrukture, dok Iran uzmiče ali ne odustaje, udarajući po svemu što može dohvatiti u Zaljevu.

Dok svjetski čelnici pozivaju na deeskalaciju, a UN upozorava na humanitarnu katastrofu i glad, jedino što je sigurno je da svaki novi dan rata donosi novu eskalaciju – i da se kraj ove krize, s Trumpom na jednoj i Teheranom na drugoj strani, ne nazire ni na horizontu.

Što vi mislite?

Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!

Možda će vas još zanimati: