Američki predsjednik Donald Trump sletio je u Peking na dvodnevne pregovore s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, što svjetski mediji opisuju kao jednu od najvažnijih diplomatskih epizoda ovog desetljeća. Posjet je izvorno bio planiran za ožujak, no odgođen je zbog američko-izraelskog vojnog napada na Iran, a dnevni red je pritom znatno proširen – teme koje su trebale biti marginalne sada su postale ključne.
Iran, Tajvan i čipovi – tri bombe za pregovaračkim stolom
Prema najavama South China Morning Posta, koji prenosi Nacional, među najosjetljivijim temama bit će pitanje Irana. Kina je jedan od najvažnijih saveznika Teherana i glavni kupac iranske nafte, pa Washington želi znati može li Peking pomoći u diplomatskom rješavanju iranskog pitanja. Za Xi Jinpinga to je luksuzna poluga: zauzvrat može tražiti ustupke tamo gdje ga boli najviše – na Tajvanu i u pitanju izvoza naprednih čipova za umjetnu inteligenciju.
Prošle je godine američki Kongres odobrio rekordni paket vojne prodaje Tajvanu od 11 milijardi dolara, a tajvanski parlament izglasao je obrambeni proračun od 25 milijardi dolara, pretežno namijenjen kupnji američkog oružja. Neposredno prije Trumpova polaska u Peking, State Department je taj paket stavio na privremeno čekanje – no Kina ne želi privremeno zamrzavanje, nego trajno otkazivanje.
U tehnološkom dijelu pregovora, Peking traži ukidanje američkih kontrola izvoza opreme za proizvodnju naprednih mikročipova za strojno učenje. SAD je uveo stroge izvozne restrikcije koje usporavaju kinesku AI industriju, a Kina je spremna platiti tu cijenu – ali samo uz konkretne protuusluge.
Trgovinski rat na pauzi, ali ekonomska napetost ostaje
Od Trumpova povratka u Bijelu kuću, dvije su supersile stajale na rubu novog trgovinskog rata. Trump je najavio carinu od 145 posto na kinesku robu, a Peking je uzvratio ograničavanjem izvoza rijetkih zemnih metala – bez kojih bi američka industrija ubrzo zapela. Trump je promptno reterirao. Na rujanskom susretu na marginama summita APEC-a u Južnoj Koreji, obojica su se složila pauzirati rat i raditi na sveobuhvatnom sporazumu.
Unatoč svemu, kinesko-američki trgovinski odnosi nisu ni izbliza stabilni. Kina je 2025. i dalje ostvarila suficit od gotovo 202 milijarde dolara prema statistici američkog Ureda za popis stanovništva, a Washington ne namjerava na to gledati skrštenih ruku. Analitičari ne očekuju pravi napredak – samo produljenje primirja, što bi objema stranama omogućilo da sastanak proglase pobjedom.
Trumpu trebaju poslovi, Xiju trebaju čipovi
Postoji i domaći politički kontekst koji tjera Trumpa prema Pekingu. U SAD-u se 3. studenoga biraju sva 435 mjesta u Zastupničkom domu i 33 od 100 senatora, a ankete favoriziraju demokrate. Novi poslovi s Kinom – radna mjesta, energetski ugovori, narudžbe Boeinga – mogli bi preokrenuti trend u Trumpovu korist. I Trump to zna, i Xi to zna.
Kinezi ne zaboravljaju
Problem je u pouzdanosti. Kada se Trump 2017. susreo s Xijem, potpisani su sporazumi vrijedni više od 250 milijardi dolara – da bi manje od godinu dana kasnije Trump uveo carine na kinesku robu, a COVID-19 nazvao “kineskim virusom”. Peking te preokrete nije zaboravio. Xi je prošle godine demonstrirao da Kina više nije zemlja koju Amerika može jednostavno ucjenjavati – i Trump je to morao prihvatiti.
Foreign Affairs u nedavnoj analizi upozorava da Kina sa sve više samopouzdanja pristupa SAD-u, što bi moglo potaknuti agresivniji kineskim nastup u Indo-Pacifiku. “Ako se Trump nastavi voditi kratkotrajnim pobjedama i svojim osobnim odnosom s Xijem, nauštrb ključnih američkih interesa, Sjedinjene Države izgubit će inicijativu u odnosima s Kinom”, stoji u upozorenju.
Hoće li ovaj posjet biti iskorak prema stabilnosti ili još jedan u nizu Trumpovih spektakala koji završe obrnutim ishodom – odgovor ćemo znati uskoro.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0