STIŽE SUPER EL NIÑO: Meteorolozi upozoravaju na najsnažniji klimatski udar u zadnjih nekoliko desetljeća

Meteorološke službe diljem svijeta bilježe signale koji upućuju na to da nam još ove godine stiže Super El Niño – jedan od najsnažnijih klimatskih fenomena na planetu, koji iz oceana oslobađa ogromne količine topline u atmosferu i mijenja vremenske obrasce na svim kontinentima. Prema upozorenjima portala Severe Weather, najnovije analize oceana otkrivaju brze promjene ispod površine zapadnog Pacifika slične onima koje su prethodile Super El Niño događajima iz 1982./83., 1997./98. i 2015./16. – godinama koje su obilježile poplave, suše, uragane i ekstremne temperature diljem cijele Zemlje. Američki centar za predviđanje klimatskih promjena procjenjuje da postoji 61 posto šanse da će se El Niño pojaviti između svibnja i srpnja te trajati barem do kraja godine, a europski Copernicus dodaje da je ovaj ožujak bio četvrti najtopliji u povijesti mjerenja, dok je temperatura morske površine bila druga najtoplija ikad zabilježena.

Što je Super El Niño i zašto je drugačiji od onog „običnog”

ENSO – El Niño južna oscilacija – prirodni je ciklus ekvatorijalnog Tihog oceana koji se izmjenjuje između tople i hladne faze otprilike svake jedne do tri godine. Hladna faza poznata je kao La Niña, a topla kao El Niño. Super El Niño nastupa kada anomalije temperature morske površine dosegnu ili premaše +2,0 °C iznad prosjeka, a to nije samo kvantitativna razlika – to je kvalitativni skok u intenzitetu koji može uzrokovati poremećaj cijele atmosferske cirkulacije na globalnoj razini, a ne samo pomicanje mlazne struje kakvo viđamo u „običnom” El Niñu.

Mehanizam nastanka počinje za vrijeme La Niñe, kada pasatni vjetrovi gomilaju toplu vodu u zapadnom Pacifiku stvarajući duboki sloj zagrijane morske mase. Kad La Niña oslabi i zapuhaju zapadni vjetrovi, ta gomilana toplina kreće se prema istoku. Ako je sadržaj topline u zapadnom Pacifiku visok – a upravo to mjerenja danas pokazuju – oslobađanje energije je snažno i brzo. Proteklih tjedana zabilježeni su snažni naleti zapadnih vjetrova koji su pokrenuli prijelaz, a formirao se i veliki potpovršinski bazen tople vode poznat kao Kelvinov val koji se giba prema istoku i izbija na površinu. Usporedba s prvim tjednom travnja u godinama prošlih Super El Niño događaja pokazuje da je zapadni Pacifik trenutno znatno topliji nego što je bio u istim fazama tih ranijih, ekstremnih godina.

Što to konkretno znači za Hrvatsku i Jadran

Europa nije pod izravnim utjecajem El Niña na način na koji su to Australija, Južna Amerika ili srednja Afrika, ali osjeća posljedice globalnih promjena atmosferske cirkulacije koje taj fenomen pokreće. Za Hrvatsku i širu jadransku regiju to prema dosadašnjim iskustvima znači iznadprosječno visoke temperature kroz cijelu godinu, ali i povećan rizik od olujnih nevremena, obilnih oborina i naglih vremenskih promjena. Predviđa se da će 2026. i 2027. biti toplije od prethodnih godina, a vrh fenomena očekuje se krajem ove godine što bi moglo rezultirati atipičnom zimom – od perioda neuobičajene topline do epizoda s ekstremno obilnim snijegom, kakve smo viđali u prošlim Super El Niño ciklusima.

Posebno je zabrinjavajuća kombinacija nestabilnosti i ekstremnih oborina za poljoprivredu. Ako jesen 2026. i proljeće 2027. donesu ekstremno kišovito razdoblje, poljoprivredni strojevi neće moći ući u polja u ključnim agrotehničkim rokovima, a proljetni mrazi – koje može izazvati oslabljeni polarni vrtlog krajem zime – prijete voćnjacima i vinogradima u trenutku kad su najosjetljiviji. Uz to, blaže zime omogućuju preživljavanje štetočina i nametnika koji inače stradavaju na hladnoći, što direktno povećava troškove zaštite bilja i opterećuje ionako ugrožene poljoprivredne proizvođače.

Kada ćemo znati više i treba li se brinuti

Precizniji intenzitet i konkretne posljedice bit će jasniji kako se budemo približavali ljetu i jeseni 2026., no Severe Weather već sada upozorava da prema svim dostupnim podacima postoji velika šansa da ovogodišnji Super El Niño bude najsnažniji u zadnjih nekoliko desetljeća. Za Hrvatsku to znači da bi u nadolazećim mjesecima bilo pametno pratiti meteorološke prognoze s više pozornosti nego inače – osobito u kontekstu planiranja poljoprivrednih radova, infrastrukturne zaštite i turističke sezone na Jadranu, koja bi mogla biti obilježena snažnijim i nepredvidivijim vremenskim događajima nego što smo navikli.