Prema Severe Weather Europe, La Niña je vrhunac dosegnula u prosincu, a posljednjih tjedana bilježi se njezino naglo slabljenje. Iznad središnjeg i istočnog Pacifika zabilježen je neuobičajeno snažan prodor zapadnih vjetrova, dok se tople anomalije šire i s istočne i sa zapadne strane oceana. Istodobno se u dubljim slojevima mora, na oko 100 do 250 metara dubine, formirao topli podmorski bazen – oceanski Kelvinov val koji se pomiče prema istoku, potiskuje hladnu vodu i izbacuje topliju prema površini.
Takav raspored preduvjet je za brzi razvoj El Niña: kako se topli slojevi izbijaju na površinu i šire preko središnjeg Pacifika, mijenja se raspodjela topline u tropskim predjelima, što onda „povlači“ jet streamove, olujne staze i raspodjelu oborina na cijeloj sjevernoj hemisferi. NOAA‑in ENSO sustav, ali i višemodelne prognoze NMME‑a, sve češće pokazuju scenarij u kojem se El Niño razvija već tijekom ljeta, s vrhuncem krajem godine.
Što znači Super El Niño
„Obični“ El Niño već donosi osjetne promjene: topliji Pacifik, više kiše na nekim područjima, suše na drugima, promjene u putanjama ciklona. Super El Niño je ekstremnija verzija – mnogo snažnije zagrijavanje površine Pacifika, što znači i mnogo veće izmještavanje globalne atmosferske cirkulacije. Posljedice mogu biti drastičnije: ozbiljne poplave, dugotrajne suše, promjene u putanjama olujnih sustava, povećanje rizika od ekstremnih događaja poput megakiša ili toplinskih valova na neuobičajenim mjestima.
Analiza SEV‑a podsjeća da su u godinama jakog El Niña ranije bilježeni poremećaji pritiska iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je vodilo do više ekstremnih epizoda – od snježnih oluja do toplinskih kupola. Meteorolozi naglašavaju da će trebati pratiti daljnja ažuriranja, ali već sada zaključuju da „2026. donosi snažnu globalnu vremensku promjenu“.
Europa i Hrvatska: toplije i promjenjivije
Za ljeto 2026. prognoze sugeriraju temperature iznad prosjeka u sjeverozapadnim i južnim dijelovima SAD‑a te na krajnjem zapadu Kanade, ali i u Europi, gdje bi topliji uvjeti od prosjeka mogli prevladavati u središnjim i sjevernim dijelovima kontinenta. To ne znači „non‑stop ljeto“, nego veću vjerojatnost ekstremnih epizoda: toplinskih kupola, jakih oluja nakon dužih vrućih perioda, naglih prijelaza iz kišnog u vrlo toplo razdoblje.
Nacional podsjeća na ranije prognoze o „toplinskoj kupoli“ i neuobičajeno visokim temperaturama u Hrvatskoj nakon hladnog i vlažnog razdoblja. U kombinaciji s El Niñom, takve situacije mogle bi postati češće i izraženije: dulji nizovi sparnih dana, jače oluje kad se atmosfera „isprazni“, ali i promjene u rasporedu oborina koje diraju poljoprivredu, vodne resurse i energetiku.
Urani, Atlantik i zima
Jedna od klasičnih posljedica El Niña je smanjenje broja tropskih ciklona u Atlantiku: topliji Pacifik i promjena vjetrova otežavaju formiranje i održavanje uragana nad Atlantikom. Severe Weather Europe očekuje da će se taj obrazac ponoviti i u nadolazećoj sezoni – manje uragana, manja vjerojatnost da snažan tropski sustav pogodi obalu SAD‑a.
Utjecaj na Europu tijekom zime je neizravniji, ali nije zanemariv. El Niño mijenja globalnu raspodjelu topline i tlaka, pa se posredno mijenjaju i šanse za hladne prodore, dugotrajne blokade ili južnije položaje olujnih ciklona. Prognostički modeli za 2026. već pokazuju da bi zima mogla imati izraženije oscilacije: tople epizode iznad prosjeka, ali i oštre hladne prodore, umjesto „ravne“ klasične zime.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0