Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić osuđeni su na doživotni zatvor, Dušan Maksimović na 30 godina – dok glavni organizator napada Milan Radoičić još uvijek nije izručen Kosovu
Osnovni sud u Prištini izrekao je u četvrtak presudu u slučaju terorističkog napada u selu Banjska kod Zvečana od 24. rujna 2023. godine. Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić osuđeni su na doživotni zatvor, dok je Dušan Maksimović osuđen na 30 godina zatvora. Predsjednik sudskog vijeća Ngadhnjim Arni u obrazloženju presude naglasio je da su optuženi, zajedno s napadačima koji su još u bijegu, djelovali po unaprijed smišljenom planu s ciljem odvajanja sjevernog dijela Kosova i priključenja Srbiji. U napadu je ubijen 50-godišnji narednik kosovske policije Afrim Bunjaku iz Vučitrna, a još nekoliko policajaca je ranjeno.
Napad koji je planiran iz Srbije
Napad u Banjskoj bio je daleko od spontanog sukoba – radi se o organiziranoj oružanoj operaciji u kojoj je oko 80 naoružanih napadača ušlo na Kosovo iz Srbije u oklopnim vozilima i zabarikadiralo se u srpskom pravoslavnom samostanu. Odgovornost za organizaciju napada javno je preuzeo Milan Radoičić, tadašnji potpredsjednik Srpske liste i jedan od najmoćnijih srpskih političara na Kosovu, koji je djelovao uz podršku Beograda. Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu protiv ukupno 45 osoba, no gotovo svi – uključujući Radoičića – nalaze se u Srbiji, izvan dosega kosovskog pravosuđa.
Radoičić slobodan, Beograd ne izručuje
Dvije i pol godine nakon što je pred kamerama preuzeo odgovornost za teroristički napad koji je ubio kosovskog policajca, Milan Radoičić slobodno živi u Beogradu. Srbija ga nije izručila Kosovu, nije pokrenula ozbiljni domaći kazneni postupak, a srpski predsjednik ga je u jeku afere nazvao “domoljubom koji brani Srbe”. Interpol je raspisao međunarodne tjeralice za 19 osumnjičenika – no dok god Beograd štiti svoje, tjeralice ostaju mrtvo slovo na papiru.
Hrvatska i Kosovo – saveznici na istim vrijednostima
Za Hrvatsku, slučaj Banjska nije daleka balkanska priča. Napad na suverenu državu, organiziran u susjednom teritoriju s ciljem prisilnog mijenjanja granica i etničkog čišćenja – to je obrazac koji Hrvatska poznaje iz vlastitog iskustva devedesetih. Kosovo je suverena država koju je Hrvatska priznala i s kojom dijeli europske i euroatlantske aspiracije. Presude u Prištini potvrđuju ono što je Hrvatska oduvijek znala: terorizam koji dolazi iz Srbije mora imati pravne posljedice – bez obzira na to koliko je zaštićen u Beogradu.