INF Grupa, hakerska skupina za koju se pretpostavlja da djeluje iz Srbije, objavila je 11. kolovoza 2026. bazu podataka s osobnim podacima 86.000 hrvatskih građana. Skupina tvrdi da podaci potječu iz hrvatskog pravosudnog sustava, a objavu su plasirali na dark web forumima i javno dostupnim hakerskim forumima. Hrvatska tijela do objave vijesti nisu reagirala niti izdala ikakvo priopćenje o ovom incidentu.
Što sadrži procurjela baza
Prema navodima same skupine, hakeri su starijoj bazi od oko 60.000 zapisa dodali 26.000 novih, čime je ukupan broj kompromitiranih zapisa dostigao 86.000 fizičkih osoba. Među procurelim podacima nalaze se imena i prezimena, OIB-ovi, datumi rođenja te JMBG-ovi. INF Grupa posebno ističe da se JMBG i dalje interno koristi u sustavima hrvatskog pravosuđa, što su iskoristili kao argument za vjerodostojnost objavljenih podataka. Podatke su odlučili objaviti besplatno, umjesto da ih ponude na prodaju, kako sami navode — kao osvetu zbog uhićenja osobe za koju tvrde da nema nikakve veze s njihovim djelovanjem.

Prijetnje i poruke
U pratećoj poruci uz objavu, INF Grupa poručila je: „Ovdje smo, aktivni smo i dolazimo po sve što vam je drago. Hrvatska će nas zapamtiti.” Skupina također tvrdi da nedavno uhićeni državljanin Srbije nije njihov član niti je odgovoran za napade na hrvatske institucije, te da je uhićenje bio pogrešan korak koji će imati posljedice. Prema informacijama Bug.hr-a, radi se o skupini koja je već ranije bila aktivna u napadima na hrvatske digitalne infrastrukture.
Raniji napadi iste skupine
Ovo nije prvi put da se INF Grupa dovodi u vezu s napadima na Hrvatsku. U svibnju je ista skupina preuzela odgovornost za upad na internetsku stranicu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, na kojoj se tada pojavila poruka „Smrt ustašama, živjela Velika Srbija.” Ministarstvo je tada poručilo da je napad bio ograničen isključivo na web-stranicu te da osobni podaci i baze podataka nisu bili ugroženi. Ista skupina povezivala se i s porukama koje su se pojavile na ekranima u beogradskom javnom prijevozu. Ovakvi koordinirani napadi jasno ukazuju na sustavno djelovanje s ciljem destabilizacije i zastrašivanja, a izostanak reakcije hrvatskih tijela otvara ozbiljna pitanja o spremnosti države na kibernetičke prijetnje.