Beogradska nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) objavila je godišnje izvješće “Stanje poricanja” u kojemu dokumentira najmanje 110 slučajeva u kojima su vlasti i institucije u Srbiji tijekom 2025. godine poricale ratne zločine iz devedesetih. Izvješće potvrđuje ono što mnogi u regiji znaju i godinama pokušavaju dokazati europskim institucijama: Srbija sustavno relativizira, niječe i slavi ratne zločine, dok istovremeno traži ulazak u Europsku uniju.
60 slučajeva veličanja osuđenih ratnih zločinaca
Od 110 dokumentiranih slučajeva, najmanje 60 odnosilo se na veličanje čak 10 osoba osuđenih za ratne zločine. Dodatnih najmanje 50 slučajeva obuhvaćalo je različite oblike izravnog negiranja zločina – uključujući negiranje masakra u Račku na Kosovu, opsade Sarajeva, postojanja logora u Prijedoru i masovnih grobnica u Batajnici kod Beograda, gdje su pokopana tijela žrtava s Kosova. Ovo nije akademska rasprava o interpretaciji povijesti – ovo je sustavno brisanje dokumentiranih zločina počinjenih nad civilima.
Genocid u Srebrenici: 30 dokumentiranih negiranja u godinu dana
Genocid u Srebrenici, koji je pravomoćnom presudom Međunarodnog suda pravde utvrđen kao genocid, i dalje je najčešće porican zločin u Srbiji. YIHR je u 2025. godini dokumentirao najmanje 30 slučajeva negiranja srebreničkog genocida. Negiranje dolazi ne samo od rubnih nacionalističkih glasova – izvješće eksplicitno navodi da su prakse poricanja prisutne među predstavnicima vlasti, u pojedinim medijima, političkim strankama, crkvenim krugovima i u dijelu akademske zajednice. Dakle – u samom srcu srbijanskih institucija.
Državne počasti za haaškog zločinca: “Opasan presedan”
Posebno je indikativno što izvješće apostrofira pokop generala Nebojše Pavkovića – osuđenog za ratne zločine na Haškom sudu – u Aleji zaslužnih građana u Beogradu, uz najviše državne i vojne počasti. YIHR tu praksu ocjenjuje kao “opasan presedan.” Kada država koja se predstavlja kao europska kandidatkinja s najvišim počastima pokaplja haaškog osuđenika u aleji u kojoj leže zaslužni građani, poruka je nedvosmislena: Srbija ratne zločince smatra herojima.
Institucijska blokada suočavanja s prošlošću
Izvješće navodi i primjere opstrukcije suradnje s međunarodnim pravosudnim institucijama, osporavanja presuda Suda BiH te imenovanja pojedinih javnih dužnosnika kao dodatne pokazatelje “institucionalne blokade suočavanja s ratnom prošlošću.” Direktorica organizacije Sofija Todorović otvoreno kaže da je negiranje ratnih zločina “postalo jedan od nosećih stupova politike u Srbiji” te da služi kao nacionalistički alat za distrakciju javnosti i razaranje demokratskih kapaciteta društva.
Europa mora čuti – i djelovati
Zemlja koja u 2025. godini bilježi 110 slučajeva poricanja ratnih zločina, koja haške osuđenike pokaplja s državnim počastima i koja za internu istragu zove FSB – nije zemlja koja je na europskom putu. Dok Tonino Picula i europarlamentarci pišu rezolucije, a Brnabić ih osobno napada, ovakva izvješća daju konkretan odgovor zašto je europski pritisak na Beograd ne samo opravdan nego i neophodan.