Srbija daleko iza Hrvatske: evo koliko zapravo iznosi prosječna plaća

Novi podaci Eurostata, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i neovisnih instituta otkrivaju zabrinjavajuću sliku životnog standarda u Srbiji. Prema pokazatelju Stvarne individualne potrošnje po stanovniku (AIC) u paritetu kupovne moći, Srbija se nalazi na svega 52% prosjeka Europske unije, što je svrstava među najsiromašnije zemlje europskog kontinenta. Usporedba sa susjednim zemljama dodatno naglašava dubinu razlike u kupovnoj moći, sve suprotno tvrdnjama srpsko diktatora Aleksandra Vučića i medijskih mu poltrona.

Daleko iza susjeda

Prema AIC pokazatelju, od Srbije su u regiji lošije smještene jedino Albanija, Sjeverna Makedonija s 43% prosjeka EU-a i Bosna i Hercegovina. Čak je i Crna Gora, koja je sudjelovala u agresiji JNA-e na Hrvatsku, prema ovom pokazatelju ispred Srbije s 54% prosjeka EU-a. Hrvatska pak dostiže 78% prosjeka EU-a, što je gotovo 26 postotnih bodova više od Srbije. BDP po glavi stanovnika u paritetu kupovne moći iznosi oko 32.832 američkih dolara za Srbiju, nasuprot 49.551 dolara za Hrvatsku.

Plaće i minimalna primanja

Hrvatska gori, ali stiže preokret — evo kada temperature naglo padaju

Nominalna prosječna neto plaća u Srbiji u prvoj polovici 2026. kreće se oko 989 eura, no ta brojka skriva daleko sumoriju stvarnost. Medijalna plaća iznosi svega oko 465 eura mjesečno, što znači da više od milijun i pol radnika zarađuje manje od tog iznosa. Prema medijalnim primanjima, Srbija se nalazi na jednom od tri najlošija mjesta na europskom kontinentu, u društvu s ratom poharanom Ukrajinom i Moldavijom. Nominalni bruto minimalni iznos plaće u Srbiji iznosi oko 744 eura, dok satnica minimalca u međunarodnim dolarima iznosi svega 6 dolara, u usporedbi s 13 dolara u Hrvatskoj.

Jaz prema Hrvatskoj

Prosječna plaća u Srbiji u dolarima iznosi oko 1.023 dolara, dok hrvatska prosječna plaća dostiže 1.895 dolara. To znači da prosječna plaća u Srbiji zaostaje za čak 46% u odnosu na Hrvatsku. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS-a) i neovisnim analizama, inflacija je u proteklom razdoblju najteže pogodila hranu i energente, što je dodatno opteretilo kućanstva s nižim primanjima. Sve to zajedno crta sliku životnog standarda koji je, unatoč pojedinim optimističnim najavama vlasti, i dalje daleko ispod europskog prosjeka.