Bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović ponovno se našao u središtu žestokog regionalnog skandala nakon što je na javno-vjerskom skupu u Bosni i Hercegovini otvoreno izjavio da u toj zemlji uopće ne postoje autohtoni Hrvati i Srbi, nego isključivo “pravoslavni i katolički Bosanci”. Ovim radikalnim istupom pred masovnim auditorijem glumac je izravno zanijekao ustavni status i povijesni identitet hrvatskoga naroda kao konstitutivne zajednice u Bosni i Hercegovini. Njegovo grubo i svjesno prepisivanje povijesti duboko je uvrijedilo hrvatski narod s obiju strana granice, no posebne polemike, bijes i val javnih prosvjeda izaziva općepoznata činjenica da ovaj čovjek već trinaest godina posjeduje i punopravno hrvatsko državljanstvo. Potpuno je nedopustivo da pojedinci koji uživaju sva ustavna prava, povlastice i dokumente Republike Hrvatske istodobno u javnom prostoru najprizemnije blate interese hrvatskog naroda i ugrožavaju njegovu opstojnost na stoljetnim ognjištima.
Zahtjevi za oduzimanje državljanstva
Nakon što su snimke i izvještaji s ovog skupa preplavili društvene mreže i neovisne medije, u domoljubnom dijelu javnosti pokrenut je masovni i organizirani zahtjev upućen Ministarstvu unutarnjih poslova za hitno pokretanje postupka za oduzimanje hrvatskog državljanstva Emiru Hadžihafizbegoviću. Braniteljske udruge i građani traže da se podvuče jasna crta i uvede zabrana ulaska u Republiku Hrvatsku svima koji svjesno djeluju protiv njezinih temeljnih nacionalnih interesa. Ipak, unatoč zapaljenoj atmosferi i nagađanjima na društvenim mrežama, iz službenih izvora unutar MUP-a i pravnih krugova trenutačno nema nikakve službene potvrde da je policijski aparat zaista pokrenuo formalni administrativni postupak oduzimanja putovnice. Pitanja državljanstva strogo su uređena hrvatskim zakonima, a eventualno postupanje nadležnih tijela podliježe složenim pravnim procedurama, što u praksi otežava ekspresno lišavanje dokumenata, unatoč dokazano mrziteljskom narativu osobe koja ih posjeduje.
Kako je dobio hrvatsku putovnicu
Podsjetimo, Emir Hadžihafizbegović je hrvatsku putovnicu dobio u lipnju 2013. godine na preporuku tadašnjeg Ministarstva kulture po članku 12. Zakona o hrvatskom državljanstvu, koji omogućuje dodjelu dokumenata strancima čiji se prijam smatra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a rješenje je tada potpisao SDP-ov ministar Ranko Ostojić. Godinama kasnije, ovaj se glumac prometnuo u jednog od najistaknutijih zagovornika unitarističke politike u Sarajevu, redovito sudjelujući u harangama protiv prava Hrvata u BiH, zbog čega su ga politički predstavnici iz zapadne Hercegovine već ranije otvoreno etiketirali kao političkog ekstremista. Najnoviji incident samo je kap koja je prelila čašu strpljenja hrvatskoga naroda i dodatno otvorila pitanje kriterija po kojima se dodjeljuje državljanstvo osobama koje kasnije javno djeluju protiv nacionalnih interesa države koja im je dala dokumente.
Vrijeme za ozbiljno preispitivanje kriterija
Vrijeme je da državne institucije ozbiljno preispitaju kome i na temelju kakvih “zasluga” dijele svete dokumente naše države, jer svatko tko uživa gostoprimstvo i kruh u Hrvatskoj, a istodobno radi na razaranju hrvatskog nacionalnog identiteta, mora snositi jasne, zakonske i neopozive posljedice. Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko je opasno kada se državljanstvo dodjeljuje bez dugoročne procjene političkog djelovanja i javnog utjecaja pojedinaca. Rasprava koja se danas vodi nije samo pitanje jednog glumca, nego mnogo šire pitanje zaštite konstitutivnog statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini te obrane nacionalnog dostojanstva u vremenu kada se povijest i identitet pokušavaju relativizirati kroz medijske nastupe i ideološke poruke.