Danas se navršava točno 35 godina od jednog od najupečatljivijih trenutaka Domovinskog rata – trenutka koji je obišao cijeli svijet i zauvijek ušao u kolektivnu memoriju hrvatskog naroda. U popodnevnim satima 27. lipnja 1991. godine, partizanski tenkovi ukrašeni petokrakama krenuli su osječkim ulicama u brutalnu demonstraciju sile. Nije to bila bitka – bio je to pokušaj zastrašivanja. JNA i srpski pobunjenici htjeli su tenkovima slomiti volju građana Osijeka, pokazati im tko ima oružje i tko donosi odluke. No jedan Osječanin odlučio je tog popodneva pokazati da se Hrvatska ne zastrašuje tenkovima. Branko Breškić prkosno je parkirao svog crvenog Fiću nasred raskrižja Vukovarske i Trpimirove ulice, ravno ispred nadirućeg tenka T-55, mirno izašao iz vozila i odstupio. Teški tenk bez usporavanja pregazio je i smrskao malog Fiću, gurajući ga pred sobom. Snimka je obišla cijeli svijet – ali poruka koju je poslala nije bila ona koju je JNA namjeravala poslati.
Simbol koji je nadživio tenk
Zgužvani crveni Fićo, pregažen i potisnut asfaltom, postao je jači od svakog tenka koji ga je mogao pregaziti. U toj asimetriji – mali, krhki, civilni automobil naspram oklopnog kolosa s petokrakom – bila je sažeta cijela bit velikosrpske agresije na Hrvatsku. S jedne strane brutalna vojna sila koja nije birala mete, s druge strane građani koji su bez oružja, ali s nepokolebljivom voljom, stajali na braniku svojih ulica, svojih domova i svoje budućnosti. Nije slučajno da je upravo taj trenutak postao jedan od najprepoznatljivijih simbola Domovinskog rata. Danas u Osijeku stoji spektakularna instalacija koja taj trenutak preokrеće – Fićo gazi tenk s petokrakom, a ne obrnuto. To nije samo umjetnost. To je ispravak povijesti.
Grad koji nikada nije pao
Ono što je uslijedilo nakon tog lipanjskog popodneva bilo je stravično. Kroz drugu polovicu 1991. i početak 1992. godine, Osijek je svakodnevno granatiran iz zloglasne Bijele kasarne i okolnih okupiranih područja. Haubice, tenkovi, minobacači i višecijevni lanseri raketa pod zločinačkom petokrakom sustavno su gađali civilne mete – bolnice, škole, vrtiće, stambene zgrade, crkve i povijesnu Tvrđu. Agresori nisu gađali vojne položaje – gađali su grad, gađali su ljude, gađali su sjećanja i budućnost. Najbrutalnije je bilo 5. prosinca 1991. godine, danas obilježenog kao Dan obrane Osijeka, kada je pokušan pješačko-tenkovski prodor kojim se htjelo presjeći i zauzeti grad. U jednom danu poginulo je 28 branitelja i četiri civila – ali Osijek nije pao. Na širem osječkom području u Domovinskom ratu život je izgubilo 1.328 hrvatskih branitelja i 403 civila. Sutra, 28. lipnja, Osijek obilježava Dan osječkih branitelja – dan kada je 1991. godine formirana 106. brigada Zbora narodne garde i kada je započela službena, organizirana obrana grada. Fićo je bio pregažen. Osijek nije.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0