Dok Hrvatska diljem zemlje iskopava masovne grobnice s posmrtnim ostacima tisuća žrtava komunističkog terora, u Zagrebu se priprema šestodnevna manifestacija kojom se slavi ulazak partizanskih snaga u glavni grad, piše Dnevno.hr u opsežnoj analizi pozadine i financiranja Trnjanskih kresova.
Šest dana programa, državni novac u pozadini
Iako je paljenje kresova na Savskom nasipu planirano za subotu 9. svibnja, program počinje već 4. svibnja vođenim šetnjama “ilegalnim Zagrebom” te raznim tribinama i filmskim projekcijama. Organizatorica je Mreža antifašistkinja Zagreba, a program uključuje teme antifašizma, radničkih prava i “povijesti otpora”. Manifestacija završava tradicionalnom “Antifa Nightom” u Močvari.
Primarni službeni pokrovitelji su Grad Zagreb, Gradska skupština i Vijeće gradske četvrti Trnje, no Dnevno.hr navodi kako financijska potpora stiže i iz Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na čijem je čelu Alen Tahiri – izravni Plenkovićev odabir, kojemu je premijer 2022. produljio mandat. Uz to, manifestacija se organizira u partnerstvu sa Srpskim narodnim vijećem, koje je značajan korisnik proračunskih sredstava, te sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista i Srpskim kulturnim društvom Prosvjeta.
Plenković balansira između kresova i Bleiburga
Dnevno.hr ističe zanimljivu proturječnost: Vlada se trudi sakriti iza Grada Zagreba u kontekstu Trnjanskih kresova, dok istovremeno predsjednik Sabora Gordan Jandroković priprema program obilježavanja 81. godišnjice blajburške tragedije pod pokroviteljstvom Sabora. Dogovoreni program predviđa svetu misu u župnoj crkvi u Bleiburgu 15. svibnja i komemoraciju na Mirogoju 16. svibnja. Premijer Plenković, koji se neumorno hvali da Zagreb funkcionira zahvaljujući Vladi, istovremeno prešutno dopušta da isti taj novac ide i na manifestaciju kojom se slavi komunistička “pobjeda” nad NDH – i svime što je uslijedilo nakon ulaska partizana u Zagreb.
Bleiburg napokon u hrvatskim rukama
Dobra vijest usred ove ideološke bitke: Gruntovnica Bleiburg po izvršnom rješenju Općinskog suda u Bleiburgu upisala je zemljište na blajburškom polju kao stopostotno vlasništvo Počasnog bleiburškog voda, nakon dugogodišnjeg sudskog postupka pred Zemaljskim sudom u Klagenfurtu. Hrvatska država u tom procesu nije imala izravnu ulogu, no pobjeda je to koja Hrvatima vraća pravo na dostojanstveno obilježavanje jedne od najvećih tragedija svoga naroda.
Ideološko okupljanje s dugom tradicijom
Dnevno.hr podsjeća da su Trnjanski kresovi prvi put održani 1977. u organizaciji Saveza socijalističke omladine Hrvatske kao ideološko-političko obilježavanje ulaska partizana u Zagreb. Manifestacija je zamrla slomom jugoslavenskog režima krajem 80-ih, a obnovljena je 2015. u organizaciji Mreže antifašistkinja. Od tada je postala godišnje okupljalište ljevice predvođene gradonačelnikom Tomaševićem – i godišnji podsjetnik na to čije vrijednosti gradska i dijelom državna blagajna financira dok žrtve komunizma čekaju na dostojanstven ukop.