Policijske službe diljem Europske unije zabilježile su u 2024. godini više od 256.000 kaznenih djela seksualnog nasilja, od čega se 38 posto odnosilo na silovanje. U usporedbi s 2023. godinom, seksualno nasilje poraslo je za pet posto, a silovanja za sedam posto, pokazuju novi Eurostatovi podaci objavljeni neposredno nakon što je Europski parlament podržao uvođenje jedinstvene definicije silovanja temeljene na pristanku.
Dugoročni trend: 150 posto više prijava silovanja u deset godina
Podaci otkrivaju zabrinjavajući dugoročni trend. Između 2014. i 2024. godine broj prijavljenih kaznenih djela seksualnog nasilja skočio je za 94 posto, a broj prijava silovanja za čak 150 posto. U tom je razdoblju broj prijava seksualnog nasilja u prosjeku rastao za gotovo 10 posto godišnje. Stručnjaci napominju da dio tog rasta može odražavati veću društvenu svijest i poboljšane mehanizme prijave, koji potiču žrtve da češće izvijeste o zločinima – no to ne umanjuje ozbiljnost samih brojeva. Najveći broj prijavljenih slučajeva u 2024. imale su Francuska, Njemačka i Švedska, dok su na začelju Cipar, Malta i Litva.
EU traži jedinstvenu definiciju silovanja
Europski parlament podržao je uvođenje jedinstvene definicije silovanja temeljene na konceptu pristanka – “samo da znači da”. Zastupnici su naglasili da se pristanak mora procjenjivati u kontekstu svake situacije, uzimajući u obzir nasilje, zlouporabu moći, zastrašivanje ili ranjivost žrtve. Prijedlog o zajedničkoj definiciji bio je odbačen 2024. zbog protivljenja nekoliko država članica, no od tada su Francuska, Finska, Luksemburg i Nizozemska uvele zakone temeljene na pristanku.
Francuska promijenila zakon zbog slučaja Pelicot
Francuska je u listopadu 2025. ratificirala amandman kojim se pristanak uvodi u pravnu definiciju seksualnog napada i silovanja, nakon suđenja u slučaju Gisèle Pelicot u kojem je 51 muškarac proglašen krivim za seksualno zlostavljanje dok je bila u nesvjesnom stanju – suprug ju je desetljećima drogirao. Prije te izmjene silovanje u Francuskoj bilo je definirano isključivo uz elemente nasilja, prisile ili prijetnje.
Latvija razmatra izlazak iz Istanbulske konvencije
Na suprotnom kraju spektra, latvijski parlament izglasao je u listopadu prošle godine povlačenje iz Istanbulske konvencije Vijeća Europe, nakon pritužbi desničarskih političara da konvencija promiče “radikalni feminizam utemeljen na rodnoj ideologiji” i ugrožava tradicionalne obiteljske vrijednosti. Predsjednik Edgars Rinkēvičs iskoristio je pravo veta i vratio zakon na razmatranje. Latvija se tom pitanju vraća nakon jesenskih izbora, no kao članica EU ostaje vezana europskim direktivama koje prenose ključne odredbe konvencije i koje mora provesti do lipnja 2027.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0