Dok se u javnosti sve glasnije raspravlja o standardu policijskih službenika i njihovim primanjima, jedna informacija izazvala je posebnu pozornost. Naime, dugogodišnji predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić našao se u središtu interesa nakon što je otkriveno da je kupio luksuzni automobil visoke klase.
Riječ je o modelu Lexus RX 450h+, čija se cijena prema službenim podacima proizvođača kreće iznad 100 tisuća eura, a u skupljim paketima opreme ide i znatno više. Jagić je potvrdio kupnju, ali nije želio otkriti točan iznos, istaknuvši kako je vozilo nabavio po povoljnijim uvjetima jer, kako kaže, “poznaje ljude u Lexusu”. Naglasio je i da je automobil kupljen privatnim sredstvima putem leasinga te da ga koristi i za svakodnevne dolaske na posao.
Pitanja bez jasnih odgovora
Jagić je na čelu Sindikata policije Hrvatske još od 1999. godine, što znači da organizaciju vodi više od četvrt stoljeća. Riječ je o jednom od najvećih sindikata u sustavu, s više od 14 tisuća članova, a njegov predsjednik redovito istupa u javnosti kao zagovornik boljih uvjeta rada i viših plaća za policijske službenike.
Upravo zato kupnja luksuznog vozila dodatno je pojačala interes javnosti, posebno u kontekstu činjenice da prosječna plaća policajaca na terenu iznosi oko 1500 eura. Na pitanje o podrijetlu sredstava, Jagić je odgovorio kako se radi o osobnoj ušteđevini, dodajući da primanja u policiji i sindikatu nisu “ekstremna”, ali da postoje i drugi izvori koje nije detaljnije pojasnio.
Na dodatna pitanja nije želio ulaziti u detalje, poručivši kako nema potrebu opravdavati privatne financijske odluke. Tijekom komunikacije s novinarima reagirao je i vidno nezadovoljno, a iz sindikata je naknadno stigla poruka da se daljnji upiti dostavljaju isključivo službenim putem.
Zanimljiv detalj dogodio se i nakon početnog kontakta, kada je Jagić navodno pozvao novinare da dođu u sjedište sindikata i pogledaju automobil, no po dolasku više nije bio dostupan. Iz sindikata su tada objasnili da je na sastanku, a komunikacija je ubrzo preusmjerena na službeni e-mail.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio širu raspravu o transparentnosti, odgovornosti i percepciji javnosti kada je riječ o čelnicima institucija koje zastupaju radnike, osobito u sektorima gdje se često upozorava na financijske poteškoće i potrebu za poboljšanjem materijalnih uvjeta.