Sandra Benčić pitanjem digla HDZ na noge!

Nakon jednotjedne stanke, zastupnici su se okupili na desetoj sjednici Hrvatskog sabora, koja će trajati do 15. srpnja, a aktualno prijepodne odmah je otvorilo teme inflacije, cijena i standarda građana. Hrvatska je u ožujku doista imala najvišu stopu inflacije u eurozoni – 4,7 do 4,8 posto, prema podacima Eurostata – što ju stavlja ispred Litve i ostatka eurozone. No, umjesto ozbiljne rasprave o tome tko sve zarađuje na poskupljenjima, sabornica se pretvorila u još jedan nastup Sandre Benčić (Možemo!) koja je Plenkovića gađala brojkama, ali i uredno zaobišla činjenicu da je njezina ekipa u Zagrebu građanima zadala svoje udarce kroz rekordne poreze.

Benčićka: brojke, optužbe i prešutni alibi za špekulante

Benčić je premijera napala tvrdnjom da je „rekorder“ po inflaciji: „Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni, 4,8 posto. Bila je dovoljna samo najava poskupljenja da imamo ovakav inflacijski udar“, poručila je, podsjećajući da je Vlada uložila 9 milijardi eura u pakete pomoći, ali da rezultat i dalje znači vrh europske inflacije. Prozvala ga je da je „imao 34 milijarde eura“ – kombinaciju EU sredstava i nacionalnih mjera – pa Hrvatsku opet nije učinio otpornom, dok umirovljenike i dalje gura u 50 posto veći rizik od siromaštva, a banke i nekretninski špekulanti ubiru ekstraprofite.

Problem s ovakvim nastupom nije samo u preuveličavanju i zbrajanju krušaka i jabuka, nego u tome što Benčić potpuno amnestira one koji inflaciju svakodnevno hrane: trgovačke lance, špekulante na tržištu nekretnina, banke koje dižu kamate i poskupljuju kredite brže od bilo kakvog rasta troškova. Možemo! se tako predstavlja kao „antiinflacijska“ savjest naroda, dok istodobno na lokalnoj razini – posebno u Zagrebu – sudjeluje u vlasti koja dizanjem poreza na dohodak i komunalnih nameta dodatno cijedi isti taj srednji sloj i obitelji koje navodno brani.

Plenković: odgovornost nije samo na Vladi, dio posla trebali su odraditi i akteri na tržištu

Premijer Andrej Plenković u odgovoru je prvo srušio Benčićkinu računicu o 34 milijarde, podsjetivši da Hrvatska ima oko 25 milijardi eura iz EU fondova i NPOO‑a te oko 9 milijardi eura u 10 paketa mjera kojima se ciljalo ograničiti činjenicu da Hrvatska trpi vanjske inflatorne šokove više od prosjeka. Naglasio je da je cilj tih paketa bio očuvati socijalnu koheziju, spriječiti val otkaza koji je oporba svojedobno prognozirala (spominjalo se i 400 tisuća otpuštenih) te pomoći najranjivijim skupinama kroz ograničavanje cijena energije, potpore umirovljenicima i vaučere za ugrožene.

Plenković je jasno poručio i ono što se u javnosti često prešućuje: većina aktera u gospodarstvu – od trgovaca do ugostitelja – mogla je krizu amortizirati bez dizanja cijena, ali dio njih je od početka iskoristio inflaciju kao izliku za prekomjerna poskupljenja. To je u konačnici potvrdio i niz analiza koje pokazuju da se najveći dio inflacije u Hrvatskoj danas vuče iz osnovnih troškova života – hrane, stanovanja, energije – gdje nije riječ samo o realnom rastu ulaznih troškova, nego i o čistom lovu u mutnom.

Možemo! priča o siromaštvu, dok Zagreb drži porezni rekord

U raspravu se uključio i HDZ‑ov zastupnik Mislav Herman, podsjetivši da je Zagreb – pod upravljanjem stranke Možemo! – „rekorder po stopama poreza na dohodak“ i drugim davanjima koja izravno udaraju po plaćama građana glavnog grada. Iako je zbog toga dobio opomenu, činjenica ostaje: teško je slušati moralne lekcije o „najranjivijima“ od političke opcije koja u metropoli sustavno podiže fiskalno opterećenje i time dodatno gura srednji sloj prema rubu.

Benčić pritom nastavlja narativ po kojem su „banke i veliki lanci“ jedini profiteri, ali ne nudi ozbiljan plan kako im stati na kraj, osim apstraktnih poziva na „kontrolu“ i prebacivanja nadležnosti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. U praksi to znači: centralna vlast nek’ plati i regulira, a lokalna „zelena“ vlast u međuvremenu neka slobodno diže poreze, cijene usluga i razna davanja, uz mantru da je to sve „za javno dobro“ i „zeleni zaokret“.

U konačnici, današnje aktualno prijepodne zorno je pokazalo dvije stvari: da Hrvatska uistinu ima ozbiljan problem s inflacijom, ali i da dio oporbe – predvođen Možemo! – tu temu koristi isključivo za vlastiti marketing, bez spremnosti da prizna i vlastiti doprinos udaru na životni standard građana. Realna borba protiv inflacije traži i odgovorne trgovce, i banke koje neće sve prebaciti na klijente, i lokalne vlasti koje neće poreznom politikom dodatno paliti vatru – a ne samo saborske performanse i još jednu rundu Benčićkinih „antifa“ pamfleta.