Usporedba triju zemalja prema završenom osnovnoškolskom obrazovanju stanovništva starijeg od 15 godina jasno pokazuje da Srbija ima znatno veći strukturni i obrazovni deficit od Hrvatske, dok Bosna i Hercegovina bilježi uvjerljivo najlošije pokazatelje u cijeloj regiji. Iako su stope elementarne nepismenosti u Hrvatskoj i Srbiji uspješno svedene na manje od 1%, kategorija ljudi koji nemaju završenu obveznu osnovnu školu od osam razreda otkriva prave razmjere dubokog obrazovnog jaza među susjednim državama.
Izravna usporedba: Srbija vs. Hrvatska
Službeni podaci državnih zavoda za statistiku pokazuju da je u Srbiji postotak osoba bez ikakve škole ili s nepotpunom osnovnom školom čak tri puta veći nego u Hrvatskoj. Detaljan pregled brojeva i postotaka za stanovništvo starije od 15 godina donosi jasnu sliku stanja na terenu:
Bez ikakve škole: U Hrvatskoj (prema popisu iz 2021. godine) taj status ima oko 23.000 osoba, odnosno oko 0,7% populacije, dok u Srbiji (prema popisu iz 2022. godine) bez ikakve škole živi 57.667 osoba, što čini 1,01% stanovništva.
Nepotpuna osnovna škola (od 1 do 7 razreda): U Hrvatskoj nepotpuno osnovno obrazovanje ima oko 42.000 osoba ili 1,3% građana. U Srbiji je ta brojka drastično veća i iznosi čak 299.739 osoba, odnosno visokih 5,27%.
Ukupno bez završene osnovne škole: Hrvatska bilježi oko 65.000 osoba (oko 2,0%), dok Srbija u ovoj negativnoj kategoriji ima čak 357.406 osoba, što čini 6,28% njezina odraslog stanovništva.
Završena samo osnovna škola: U Hrvatskoj ovaj obrazovni status ima 610.155 osoba (18,4%), a u Srbiji 1.011.536 osoba (17,8%).
Iz ovih podataka proizlazi ključni zaključak o razmjerima deficita: u Srbiji čak 357.406 građana nije uspjelo završiti osnovnu školu, što stvara golem bazen funkcionalno ugroženog stanovništva na modernom tržištu rada. U Hrvatskoj je taj broj sveden na znatno manji postotak (oko 2%) i smatra se takozvanom funkcionalnom marginom društva, koja je uglavnom koncentrirana u iznimno starijoj populaciji. Također, u obje države većinu u ovoj statistici čine starije žene u ruralnim krajevima, no u Srbiji je taj broj drastičniji jer žene čine čak 69% ukupnog broja onih koji nemaju završenu osnovnu školu.
Stanje u Bosni i Hercegovini
Kada se u ovu regionalnu jednadžbu ubaci Bosna i Hercegovina, podaci pokazuju još težu i kompleksniju sliku. Pritom treba uzeti u obzir napomenu da su ovi podaci starijeg datuma, iz 2013. godine, kada je u toj zemlji posljednji put rađen službeni popis stanovništva. Iako su brojke danas vjerojatno nešto povoljnije zbog prirodne smjene generacija, BiH povijesno i statistički drži uvjerljivo začelje u regiji.
Čak 146.591 osoba (4,87% stanovništva starijeg od 15 godina) izjasnilo se 2013. godine da nema apsolutno nikakvo obrazovanje, što je postotak koji je pet puta veći nego u Srbiji i sedam puta veći nego u Hrvatskoj. Dodatnih 271.605 osoba (9,03%) započelo je, ali nikada nije završilo osnovnu školu. To znači da je ukupan deficit iznosio čak 418.196 ljudi bez osnovne škole, odnosno nevjerojatnih 13,9% odraslog stanovništva u trenutku provođenja popisa.
Sažetak regionalnog poretka
Udio odraslog stanovništva starijeg od 15 godina koje nema završeno obvezno osnovno obrazovanje jasno definira obrazovnu mapu ovog dijela Europe:
Hrvatska: ~2,0% (najbolji i najnapredniji rezultat u regiji)
Srbija: 6,28% (tri puta lošiji rezultat od Hrvatske)
Bosna i Hercegovina: 13,9% (uvjerljivo najlošiji rezultat, sedam puta lošiji od Hrvatske)
Glavni razlog za ovakav raspored leži u povijesnom nasljeđu. Stopa obveznog školovanja i širenje mreže osnovnih škola u 20. stoljeću najbrže i najsustavnije su se razvijali u Hrvatskoj. Taj se proces odvijao nešto sporije u Srbiji, dok je Bosna i Hercegovina zbog specifičnih geografskih, ratnih i infrastrukturnih prepreka najduže zadržala visoke postotke neobrazovanog stanovništva u svojim ruralnim i planinskim predjelima.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
5
-
0
-
0
-
0