Povijesni iskorak Rijeke: Po prvi put odana počast civilnim žrtvama komunističkih likvidacija nakon 1945.

Ovogodišnje obilježavanje Dana oslobođenja Rijeke donijelo je iskorak kakav grad nije vidio u više od osam desetljeća. Po prvi put, uz službeni program, odana je počast civilnim žrtvama stradalima neposredno nakon ulaska Jugoslavenske armije u grad u svibnju 1945. Procjenjuje se da je tada bez suđenja ubijeno nekoliko stotina ljudi – dokumentirana je likvidacija više od 650 riječkih civila, među kojima i djece.

Prvo službeno gradsko tijelo koje je odalo počast

Inicijativu je pokrenuo Odbor za nacionalne manjine Gradskog vijeća Rijeke, čime je postao prvo službeno gradsko tijelo koje je na ovaj način odalo počast žrtvama komunističkog terora nakon 1945. Ispred Odbora žrtvama su se poklonili predsjednik Predrag Miletić, dopredsjednica Laura Marchig i član Enea Dessardo, koji je ujedno predstavljao Zajednicu Talijana Rijeka. Počasti su odali i Claudio Vukonić u ime Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ, predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja Sanda Ivanković, Rina Brumini ispred Židovske općine Rijeka te predsjednici vijeća talijanske nacionalne manjine Irene Mestrovich i Mauro Grazini.

Riječani ubijeni – ni fašisti, ni nacisti, ni suradnici okupatora

Predsjednik Odbora Predrag Miletić jasno je imenovao žrtve: riječki autonomisti Rubinich, Sincich i Blasich, obitelj Adam koja je preživjela holokaust i koncentracijske logore samo da bi po povratku u Rijeku bila ubijena, svećenik Martin Bubnj ubijen iz ideoloških razloga i bezbroj ostalih nevinih sugrađana. “Današnja demokratska, građanska i proeuropska Rijeka ima moralnu obavezu odavanja počasti ljudima koji su nastradali neposredno nakon oslobođenja Rijeke, a da nisu bili ni fašisti ni nacisti niti su surađivali s okupatorom – ljudima koji su bili antifašisti i koji su zbog svojih ideoloških ili nacionalnih razloga ubijeni”, poručio je Miletić.

Župan: Tema o kojoj se šutjelo 80 godina

Predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Marko Boras Mandić nije bježao od istine: “Nažalost, neposredno nakon oslobođenja počinjeni su i strašni zločini nad civilima i razoružanim vojnicima. Dokumentirana je likvidacija preko 650 naših sugrađana, među njima i djece. To je tema o kojoj se šutjelo više od 80 godina.” Boras Mandić je poručio da je došlo vrijeme da se društvo pokloni nedužnim poratnim žrtvama komunističkog režima i da se u javnom prostoru na primjeren način obilježi spomen na njihovu patnju.

Rijeka je ovim činom napravila korak koji mnogi hrvatski gradovi još nisu. Priznavanje svih nevinih žrtava – bez ideoloških filtera i bez selektivnog pamćenja – jedini je put prema pomirenju s prošlošću i izgradnji društva koje zaista počiva na europskim i civilizacijskim vrijednostima.