Od kolovoza 2025., kada je uspostavljen Registar isključenih igrača, gotovo 10.000 građana zatražilo je zabranu vlastitog pristupa svim priređivačima igara na sreću u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do 25. svibnja u Registar je upisano 9.615 osoba, a gotovo 90 posto zahtjeva podneseno je za trajno isključenje – što govori o tome da se radi o ljudima koji su svjesni da problem ne nestaje sam od sebe i koji traže dugoročno rješenje.
Kako sustav funkcionira
Zahtjev za samoisključenje građani mogu podnijeti putem sustava e-Građani, što je iskoristila većina upisanih, dok je trećina zahtjeva – njih 3.605 – podnesena izravno preko priređivača igara na sreću. Svi licencirani priređivači obvezni su provjeravati status igrača putem OIB-a prije omogućavanja sudjelovanja u igri, što se u automat-klubovima, casinima i online platformama provodi pri ulasku ili prije uplate. Iznimka su loto igre, koje se smatraju igrama “niskog adiktivnog potencijala” i za koje identifikacija nije obvezna. Uklanjanje iz Registra nakon isteka roka zabrane zatražilo je dosad 1.536 osoba.
Kazne postoje – ali nadzor je upitan
Zakonom su propisane kazne za priređivače koji ne poštuju obvezu provjere: od 6.630 do 66.360 eura za pravnu osobu te od 660 do 6.630 eura za odgovornu osobu. No kada je Porezna uprava, koja je nadležna za nadzor, upitana koliko je nadzora dosad provedeno i koliko je nepravilnosti otkriveno, odgovor je bio zabrinjavajuć: “podatke o poduzetim mjerama i postupcima ne prate izdvojeno.” Kazne postoje na papiru – ali bez praćenja njihove primjene teško je znati koliko sustav zaista funkcionira.
Skrivena epidemija: 22 posto tinejdžera kocka
Iza statističkih podataka krije se ozbiljan javnozdravstveni problem. Prema HZJZ-u, problematično kockanje s mogućim gubitkom kontrole prisutno je kod 1,7 posto odraslih građana, a europsko istraživanje iz 2024. pokazalo je da je čak 22 posto učenika u dobi od 15 i 16 godina sudjelovalo u nekom obliku kockanja u prethodnoj godini. Zbog ovisnosti o kockanju u 2024. liječene su 252 osobe, a broj posjeta dnevnim bolnicama iznosio je 2.734 – uz blagi rast u odnosu na prethodne godine. HZJZ ističe da velik broj zahtjeva za samoisključenje pokazuje značajan interes građana za ovaj preventivni alat, no naglašava da je za procjenu stvarnih učinaka Registra još prerano.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0