Hrvatski premijer Andrej Plenković iskoristio je dolazak na summit Europske unije i zapadnog Balkana u Tivtu kako bi pred novinarima jasno i konkretno nabrojio što Hrvatska očekuje od Crne Gore na njezinom europskom putu. Na prvom je mjestu obeštećenje logoraša, koje je Plenković označio kao “ključnu temu,” a odmah zatim slijedi nastavak rada na pronalaženju četrnaestero nestalih iz Domovinskog rata čija sudbina desetljećima ostaje nerazriješena. Treći zahtjev odnosi se na nastavak procesuiranja ratnih zločina, četvrti na rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji u Crnoj Gori koje su ostale bez imovine, a Plenković je posebno istaknuo i potrebu uklanjanja ploča u Morinju te rješavanje spora oko imena bazena u Kotoru i povratka školskog broda Jadran. Kao šesto i dugoočekivano pitanje, premijer je zatražio pokretanje razgovora o granici između dviju zemalja, napomenuvši da ti pregovori “niz godina stoje.”
Nestali, logoraši i imovina – teret koji Hrvatska neće zaboraviti
Iza svakog od Plenkovićevih zahtjeva stoje konkretne sudbine i duboke rane Domovinskog rata. Logoraši koji godinama čekaju pravdu i obeštećenje, obitelji nestalih kojima nikada nisu predana posmrtna tijela, Hrvati koji su ostali bez imovine u Crnoj Gori – sve su to pitanja koja hrvatska diplomacija redovito pokreće, no koja su do sada uglavnom ostajala bez suštinskog napretka. Plenković je dao do znanja da napredak Crne Gore u pristupnim poglavljima izravno ovisi o ispunjenju navedenih preduvjeta, što je snažan diplomatski signal upućen Podgorici u trenutku kada Crna Gora ubrzano napreduje prema punopravnom članstvu u EU i kada joj je europska budućnost bliže nego ikad.
Revolucionalni prijedlog Berlina i Pariza: Kandidati za stolom u Vijeću EU još prije punopravnog članstva
Paralelno s bilateralnim razgovorima, summit je obilježio i njemačko-francuski diplomatski dokument koji predlaže temeljitu promjenu dosadašnjeg modela pristupanja EU. Prema non-paperu koji je sročen dan uoči Tivta, a u koji je imao uvid Večernji list, zemlje kandidatkinje mogle bi dobiti mjesto promatrača za stolom u Vijeću EU odmah po zatvaranju pojedinih pristupnih poglavlja – bez prava glasa, ali s mogućnošću sudjelovanja u relevantnim raspravama. Dokument je nastavak pisma njemačkog kancelara Friedricha Merza koji je tražio brži put integracije za Ukrajinu, zapadni Balkan i Moldaviju, a konkretne detalje o postupnoj integraciji razmotrit će i predsjednici vlada i država na nadolazećem summitu Europskog vijeća u Bruxellesu. Autori dokumenta naglašavaju da cilj punopravnog članstva ostaje nepromijenjen te da je svrha prijedloga upravo ubrzavanje, a ne produžavanje puta prema EU.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
1
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0