Zoran Milanović objavio je da je donio odluku o povlačenju sedmorice hrvatskih vojnika iz Iraka i jednog iz Libanona, zbog eskalacije sukoba SAD‑a i Izraela s Iranom. U priopćenju je oštro osudio intervenciju bez mandata UN‑a, poručio da takve akcije „ne pridonose rješenju krize nego dugoročnoj nestabilnosti“ te upozorio na opasnost skoka cijene nafte, novog migrantskog vala i terorističkih prijetnji Europi. Vlada je na odluku reagirala ledeno – tvrde da Hrvatska ima obveze kao članica NATO‑a i UN‑a i da Milanović nije proveo konzultacije.
Predsjednik kao kritičar rata i „američkih intervencija“
Milanović u priopćenju naglašava da je „opasna svaka jednostrana primjena vojne sile kojom se krši međunarodno pravo“, aludirajući na američko‑izraelske udare na Iran. Kaže da je cilj intervencije promjena vlasti u Teheranu i da će posljedice najprije osjetiti Europa – kroz skuplju energiju, nove izbjeglice i rizik od terorističkih napada.
Uz to, pozvao je Vladu da učini sve kako bi se iz regije vratili i hrvatski civili koji su se ondje zatekli.
Vlada poručuje: imamo obveze
Iz Vlade i vrha Oružanih snaga stiže poruka da je riječ o unilateralnom potezu. Premijer ističe da Hrvatska sudjeluje u „sigurnosnim misijama“ u Iraku i Libanonu kao dio saveza te da povlačenje bez dogovora šalje lošu poruku partnerima.
Politički gledano, Milanović je još jednom uzeo ulogu glasnog kritičara američke politike, a Plenković brani poziciju lojalnog saveznika. Dok se oni prepucavaju, činjenica je da će se osmorica vojnika vratiti kući – a Hrvatska će se na sljedećem NATO sastanku morati objašnjavati zašto je povukla crtu baš sada.