Vojni analitičar Ivica Mandić gostovao je u Dnevniku Nove TV i komentirao rastuće napetosti između Europe i Rusije, s posebnim osvrtom na neuspješni napad dronovima na zračnu luku u Leipzigu, koji je Berlin pripisao Moskvi. Mandić je detaljno analizirao što taj incident znači za europsku sigurnost, kakav je strateški značaj Leipziga i zašto dosadašnji odgovori Zapada nisu bili dostatni.
Dokazi ili ne?
Mandić je odmah postavio ključno pitanje — postoje li uopće čvrsti dokazi o ruskoj odgovornosti. „Njemačka nema dokaza da Rusija stoji iza napada. Imaju dokaze da su povezana određena tijela i osobe koje rade u obavještajnom sustavu. Da imaju dokaz, to bi bio akt, objava rata. Ovo što se dogodilo u Leipzigu, Kopenhagenu, Velikoj Britaniji, Francuskoj… Stav je čitavog Zapada, nije u pitanju politički stav, nego je u pitanju i znanosti i vojne misli, da to nije rat,” rekao je analitičar. Slični incidenti, prema njegovim riječima, zabilježeni su i u Kopenhagenu, Velikoj Britaniji i Francuskoj, a zajednički nazivnik svih tih slučajeva jest da su dosad bili proslijeđeni isključivo nacionalnim državama, bez koordiniranog odgovora EU-a i NATO-a.
Strateška važnost Leipziga
Mandić je posebno naglasio zašto je Leipzig meta koja nije slučajno odabrana. „Leipzig zrcali odlučnost Europe da pomogne Ukrajini. On je centralna zračna baza, ali je i vrlo važna baza za manevriranje trupa u slučaju opasnosti, bilo iz SAD-a, Francuske ili Britanije. To je vitalni dio strateške infrastrukture i izuzetno je važno da takve luke budu sigurne,” istaknuo je. Upravo ta strateška dimenzija čini napad posebno zabrinjavajućim — nije riječ o simboličnom gestu, nego o pokušaju narušavanja ključnog logističkog čvorišta zapadnih saveznika.
Ispod praga rata, ali opasno
Rusija zaprijetila napadom na britanske vojne ciljeve — ovo je najoštrija prijetnja dosad
Analitičar je objasnio i zašto Zapad ovakve incidente ne tretira kao čin rata, ali ih istovremeno ne smije zanemariti. „Zbog tog takvog akta ne možete proglasiti ratno stanje. I ta praksa je nastavljena i dalje, kako u NATO-u, tako i u EU-u, da takvu jednu aktivnost, ona je ispod praga rata, ali je vrlo ozbiljan problem za sigurnost,” rekao je Mandić. Dodao je da problem dronova smatra prije svega problemom obavještajno-sigurnosnog sustava, a ne isključivo vojnim pitanjem. Upozorio je i da bi eventualne ljudske žrtve u ovakvim napadima mogle dramatično promijeniti dinamiku odgovora NATO-a i EU-a te da je nužno izgraditi zajednički, a ne samo nacionalni okvir reakcije.
Njemačka mora djelovati
Mandić smatra da Njemačka ima na raspolaganju niz instrumenata kojima može odgovoriti na ruske provokacije. „Njemačka ima niz načina kako odgovoriti. Ekonomski, ona je predvodnik Europske unije, vrlo moćna članica NATO saveza i tu se, kad su u pitanju sankcije, može bukvalno zaustaviti sve ono što Rusiji sada eventualno prolazi,” rekao je. Posebno je kritizirao dosadašnju pasivnost Berlina prema krijumčarenju ruske nafte, tzv. flotom u sjeni, te naglasio da Njemačka može i izvozom borbenih sustava Ukrajini posredno oslabiti Moskvu.
Upozorenje za Hrvatsku
Na kraju je Mandić dotaknuo i pitanje sigurnosti u kontekstu hrvatskog turizma, naglašavajući da je to iznimno osjetljiv sektor. „Turizam je vrlo osjetljiv, brzo se dogodi da vam turisti neće više dolaziti. Toga smo svjedoci kod drugih zemalja koje ulažu puno novca u sigurnost da bi turisti dolazili,” upozorio je. Analitičar je zaključio oštrom kritikom europskog pristupa obrazovanju o sigurnosnim prijetnjama, ocijenivši da je desetljećima guranje teze kako velikog rata neće biti skupo koštalo Europu — pa tako i Hrvatsku.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0