KUHA U DALJU: MOŽEMO i Radnička fronta pokrenuli peticiju da obrane ulicu župnika kojeg su komunisti objesili 1945.

U Dalju, mjestu koje je već prošlo kroz pakao Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, ponovno vrije zbog ideoloških obračuna. Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata općine Erdut pokrenula je peticiju kako bi zaustavila promjenu naziva ulice Josipa Astaloša, rimokatoličkog svećenika kojeg je komunistički režim nakon montiranog procesa objesio 1945. godine. Meta njihovog bijesa je općinski vijećnik Možemo/Radničke fronte Dragan Nemet, za kojeg tvrde da se otvoreno predstavlja kao „Antikrist“, a crkvene prostore naziva „zvjerskim prostorima“, te da sada želi iz javnog prostora izbrisati uspomenu na svećenika mučenika i dodatno poniziti Katoličku crkvu i hrvatske branitelje.

Branitelji brane ulicu župnika kojeg su komunisti objesili

U priopćenju koje je objavljeno uz peticiju, braniteljska udruga podsjeća da je ulica Josipa Astaloša dobila ime kako bi se ispravila barem dio nepravde učinjene ovom daljskom župniku. Astaloš je u Dalju službovao od 1937. do 1942., zatim kao župnik u Osijeku, a u travnju 1945. komunisti ga hapse, pa ga Vojni sud u Dalju u ekspresnom postupku 1. srpnja 1945. osuđuje na smrt vješanjem – presuda je izvršena 5. kolovoza iste godine. Katolički vjernici Dalja nikad nisu povjerovali komunističkim optužbama, a, kako naglašavaju branitelji, najnovija znanstvena istraživanja potvrđuju da je cijeli proces bio politički i ideološki montiran.

Ključni moment stigao je ove godine: Županijski sud u Osijeku u veljači 2026. poništio je presudu Vojnog suda iz 1945., zaključivši da je do nje došlo zloporabom političke moći. Time je i sudski potvrđeno da je svećenik nevin, a branitelji smatraju da bi brisanje njegova imena s ploče ulice bila nova teška nepravda i udar na mir i suživot u općini koja još liječi rane iz Domovinskog rata. U priopćenju se podsjeća da su se nakon 1991. ideološki nasljednici onih koji su Astaloša poslali na vješala ponovno razbuktali zlo – od pokolja hrvatskog i nesrpskog stanovništva 1991.–1995. do progona preostalih Hrvata s vjekovnih ognjišta, sve do mirne reintegracije.

Posebnu buru izazvale su optužbe na račun vijećnika Dragana Nemeta, kojeg branitelji prozivaju kao osnivača komunističke partije u općini Erdut i čovjeka koji se sam naziva Antikristom. Nemet, prema njihovim navodima, crkvene prostore opisuje kao „zvjerske prostore“, a sada „svim silama“ pokušava srušiti odluku o ulici koja nosi ime nevinog svećenika. Branitelji zato pozivaju Državno odvjetništvo da propita njegovo „borbeno djelovanje“ tijekom srbočetničke agresije na Hrvatsku, jasno sugerirajući da u njegovoj biografiji ima puno toga što bi javnost trebala doznati.

U zaključku peticije poručuju da, ako se dopusti promjena imena ulice Josipa Astaloša, „sljedeći na redu“ za brisanje iz javnog prostora mogu postati i hrvatski branitelji, čija je krv također utkana u slobodu Hrvatske. Smatraju da bi općinsko vijeće odobravanjem zahtjeva za promjenu imena ponovno otvorilo stare rane i narušilo krhki mir i suživot u Dalju, umjesto da nastavi proces izgradnje povjerenja i pomirenja. Zato traže da se, nakon poništenja komunističke presude, ime svećenika mučenika ne dira, a „radikalne ideje“ pojedinih vijećnika Možemo/Radničke fronte jasno odbace kao provokaciju protiv žrtava komunizma i Domovinskog rata.