Krepao je Ratko Mladić — krvnik Srebrenice i ratni zločinac osuđen na doživotni zatvor

Ratko Mladić, bivši oficir JNA i zapovjednik Glavnog štaba Vojske takozvane Republike Srpske, pravomoćno osuđen za genocid u Srebrenici i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, krepao je u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Scheveningenu u Haagu. Vijest o smrti potvrdila je Mladićeva obitelj, prema izvještajima Euronews Srbija. Datum i mjesto sprovoda bit će objavljeni naknadno.

Mladić je rođen 1943. godine u bosanskom selu Božinovci, oko 70 kilometara južno od Sarajeva. Od 2024. godine nalazio se u pritvorskoj bolnici u Haagu, gdje je bio na palijativnoj skrbi, pateći od nekoliko moždanih udara i ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Obrana i obitelj više su puta tražile prijevremeno puštanje na slobodu radi liječenja u Srbiji, no Mehanizam u Haagu sve je takve zahtjeve odbio, uključujući i posljednji neposredno prije njegove smrti.

Put do Haaga

Optužnica protiv Mladića podignuta je još 1995. godine. Uhićen je u Srbiji 26. svibnja 2011., a Haškom sudu izručen 31. svibnja iste godine. Suđenje je počelo u svibnju 2012. godine. Prvostupanjskom presudom od 22. studenoga 2017. osuđen je na doživotni zatvor, a ta je kazna potvrđena 8. lipnja 2021. te pravomoćno izrečena u lipnju 2022. godine. Tužitelj Adam Weber, koji je vodio slučaj od 2012. do 2017., opisao je Mladićevu ulogu riječima: „Mladić je bio ključan za stvaranje cjelokupne strategije etničkog čišćenja koje se dogodilo u cijeloj Bosni i Hercegovini, a bio je također itekako uključen u operativnu razinu i provođenje te strategije sa svojim glavnim zapovjednicima.” Weber je dodao da je Mladić izabran jer ga je vodstvo bosanskih Srba smatralo čovjekom koji je upravo izveo određene akcije etničkog čišćenja u Hrvatskoj.

Hrvatska i opsada Sarajeva

U proljeće 1991. JNA ga je poslala u Hrvatsku, a u lipnju 1991. imenovan je zapovjednikom 9. korpusa JNA u Kninu. U kolovozu 1991. naredio je napad na selo Kijevo, zbog čega ga je u srpnju 1992. županijski sud u Šibeniku osudio na 20 godina zatvora. Na audiosnimci puštanoj na suđenju, Mladić je 28. svibnja 1992. zapovjedio granatiranje dijelova Sarajeva: „Granatirajte Velešiće i Pofaliće jer u tim naseljima nema mnogo Srba… Ispalite salvu na Baščaršiju. Držite zgrade predsjedništva i parlamenta pod izravnom vatrom. Pucajte polako, u intervalima, sve dok vam ne naredim da prestanete.” Opsada Sarajeva trajala je godinama i odnijela je tisuće civilnih žrtava.

Kako ratuju Srbi: ‘Pobegli su kao zečevi, ustaše ulaze u Knin bez borbe!’

Srebrenica — genocid

U srpnju 1995. Mladićeve snage zauzele su Srebrenicu, koju je UN dvije godine ranije proglasio zaštićenom zonom. Mladić je u Srebrenicu stigao 11. srpnja 1995. i pred kamerama izjavio: „Evo nas u srpskoj Srebrenici 11. srpnja 1995. Uoči još jednog velikog srpskog svetog dana, dajemo ovaj grad srpskom narodu. Napokon je došlo vrijeme da poravnamo račune s Turcima prvi put nakon ustanka protiv osmanske vlasti.” Slijedilo je masovno ubijanje muškaraca i dječaka, koje su međunarodni i bosanski sudovi klasificirali kao genocid — najteži zločin počinjen na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Na sastancima u hotelu Fontana u Bratuncu, Mladić je predstavnicima srebreničkih Bošnjaka poručio: „Možete ili preživjeti ili nestati. Da biste preživjeli, tražim od svih vaših naoružanih osoba, čak i ako su počinili zločine protiv mog naroda, da predaju svoje oružje Vojsci Republike Srpske.”

Tragična sudbina kćeri

Kći Ana Mladić ubila se u Beogradu 25. ožujka 1994. u dobi od 23 godine, iz pištolja s posvetom Ratku Mladiću kao najboljem polazniku Komandno-stožerne akademije. Španjolska autorica Clara Usón napisala je roman „Kći istoka” čija je tema upravo Anino samoubojstvo. U razgovoru za tjednik Express, Usón je iznijela mišljenje da je Mladić nakon kćerine smrti „na neki način imao nagonsku potrebu da nekoga okrivi za samoubojstvo kćeri” te da je masakr u Srebrenici uslijedio svega nekoliko mjeseci nakon te tragedije, uz operaciju koju je nazvao po kćeri — Zvijezda.

Ljudi umiru, zvjeri poput Ratka Mladića – krepavaju. Krvavi trag kojeg je ovaj monstrum ostavio iza sebe srpski narod neće nikada oprati sa svojih ruku, tim više je žalosno gledati da ga radikalni dio javne scene u Srbiji glorificira. No, njega i srpski narod povijest pamti kao one koji su odgovorni za genocid i bezbrojne ratne zločine 90-ih godina prošlog stoljeća.