Hrvatska vojska između dva zapovjednika: tko zapravo odlučuje o mimohodu?

Između Pantovčaka i Banskih dvora eksplodirao je nezapamćeni politički i ustavni sukob nakon što je predsjednik Zoran Milanović izričito zabranio odlazak dvadesetak pripadnika Počasno-zaštitne bojne na tradicionalni vojni mimohod u Pariz povodom proslave Dana pada Bastille 14. srpnja. Sukob u državnom vrhu dosegnuo je kritičnu točku kada je premijer Andrej Plenković javno uputio ultimatum načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga, generalu Tihomiru Kundidu, zaprijetivši mu gubitkom povjerenja Vlade i zahtjevom za ostavku ako ne provede odluku o slanju vojnika u Francusku. Premijer je optužio predsjednika za “antiukrajinski i antieuropski narativ”, tvrdeći da je slanje vojnika u potpunosti u nadležnosti Ministarstva obrane jer je riječ o pukom protokolarno-ceremonijalnom događaju koji ne zahtijeva supotpis vrhovnog zapovjednika. Plenković je naglasio da je osobno prihvatio poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te da je situacija oko primjene Zakona o obrani pravno čista, optuživši Milanovića da se ponaša kao “izolirani mrgud” koji namjerno gura Hrvatsku u međunarodnu izolaciju.

Francuski bojkot i Milanovićevo spuštanje rampe

S druge strane, predsjednik Zoran Milanović oštro je uzvratio poručivši kako bez njegovog dopuštenja kao vrhovnog zapovjednika nijedan hrvatski vojnik neće koračati Parizom, porukom da tamo umjesto vojske “može poslati mažoretkinje”. Kao ključni razlog za spuštanje rampe razotkrio je činjenicu da francuska vojska uopće nije sudjelovala na prošlogodišnjem velikom vojnom mimohodu u Zagrebu, na koji su bili službeno pozvani svi NATO saveznici, istaknuvši da se naši “strateški partneri” nisu ni opravdali. Za državu kojoj je Hrvatska za kupnju rabljenih zrakoplova Rafale ostavila preko milijardu eura, Francuzi istodobno bez ikakvog srama trguju s Beogradom i prodaju isto naoružanje Srbiji, što je dodatno pojačalo osjećaj poniženja u Zagrebu. Milanović je naglasio da bi bilo ispod časti i dostojanstva Hrvatske vojske da nakon takvog ignoriranja trči na raport u Pariz, optuživši Plenkovića da se pretvara u francuskog satelita i gura Hrvatsku u takozvanu “koaliciju voljnih” koja se potajno priprema za pojačanu vojnu ulogu u ukrajinskom sukobu, protiv čega se predsjednik otvoreno protivi.

Udari na generala Kundida i lom zapovijedanja

U obranu Vladine odluke žestoko je stao potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, koji je potvrdio da je osobno potpisao odluku o slanju vojnika te izravno optužio predsjednika Milanovića za provođenje brutalnog pritiska i mobinga nad generalom Tihomirom Kundidom. Anušić je javno otkrio kako je načelnik Glavnog stožera prvotno odobrio i potpisao slanje vojnika, ali je nakon Milanovićevog uplitanja i naredbe pokleknuo, izjavivši da pod takvim pritiskom “nema drugog izbora nego ne poslušati ministra” i time svjesno prekršiti Zakon o obrani. Ministar obrane upozorio je da vojska ne smije biti uvučena u političke obračune te da će nepoštivanje zakona imati opasne i dalekosežne posljedice za ugled Oružanih snaga. Istodobno, preko leđa časnog hrvatskog generala i elitne postrojbe vode se jeftine političke bitke, dok Plenkovićeva stranka kroz izmjene zakonskog okvira pokušava u mirnodopskim uvjetima ograničiti ili preoblikovati ulogu predsjednika u zapovjednom lancu, podređujući pitanje nacionalnog ponosa i suvereniteta interesima briselskih i pariških moćnika.