Domovinski pokret i Hrvatska demokratska zajednica održali su u srijedu prvi službeni sastanak o prijedlogu saborske Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini — dokumentu koji bi, ako bude usvojen na sjednici Sabora u lipnju 2026., označio najkonkretniji i najprecizniji politički angažman Republike Hrvatske prema sunarodnjacima u BiH u novijoj povijesti. Rezoluciju je izradila multidisciplinarna radna skupina na čelu s glavnim tajnikom DP-a Mladenom Baraćem i zastupnikom Josipom Dabrom, uz sudjelovanje ustavnopravnih stručnjaka s iskustvom u BiH, EU i SAD-u.
Temelj: Hrvatska ima ustavnu i međunarodnu obvezu djelovati
Predlagatelji odlučno odbacuju argument da se Hrvatska “ne treba miješati u unutarnja pitanja BiH”. Republika Hrvatska potpisnica je i Washingtonskog i Daytonskog sporazuma — što joj daje jasnu pravnu i političku obvezu aktivnog sudjelovanja. Uz to, Ustav RH izričito jamči posebnu skrb i zaštitu dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama. Rezolucija se poziva i na Povelju UN-a, presude Europskog suda za ljudska prava, stavove Venecijanske komisije iz 2021. i 2022. te rezolucije Europskog parlamenta — sve redom dokumenti koji potvrđuju da Hrvati u BiH ne ostvaruju punu konstitutivnost i ravnopravnost.
Ključna točka: zasebna izborna jedinica za Hrvate
Srž Rezolucije leži u trećoj operativnoj točki: Sabor od Vlade traži potporu uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda u Federaciji BiH. To je jedini mehanizam koji može zaustaviti godinama prisutni izborni inženjering — organizirano preglasavanje Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH i u domovima naroda — koji je šestom točkom Rezolucije izrijekom i najoštrije osuđen. Dokument predviđa i sankcije: Vlada RH treba, slijedeći diplomatsku praksu persona non grata, sankcionirati dužnosnike iz BiH koji potiču preglasavanje Hrvata.
Pravo veta u EU, revizija državljanstava, institucionalna suradnja
Peta točka Rezolucije je možda najsnažniji instrument koji Hrvatska dosad nije koristila dovoljno: Vlada se poziva na korištenje svih raspoloživih mehanizama u EU i međunarodnim organizacijama — uključujući pravo veta — kako bi se spriječile inicijative štetne za Hrvate u BiH. Sedma točka donosi nešto što dosad nije bilo u fokusu javne rasprave: sveobuhvatnu reviziju zakonitosti stjecanja hrvatskog državljanstva od strane osoba iz BiH koje sustavno potiču izborni inženjering i preglasavanje. Osmom točkom predviđa se i institucionalna suradnja Hrvatskog sabora s Hrvatskim narodnim saborom BiH kao legitimnim političkim tijelom hrvatskog naroda.
Osuđene odluke Visokih predstavnika, pohvaljeni napori za kandidatski status
Rezolucija ne zaobilazi ni bolne povijesne točke. Najoštrije osuđuje odluke Visokih predstavnika koje su dovele do degradacije položaja Hrvata u BiH i “neuspjele pokušaje izgradnje umjetnog nacionalnog identiteta na štetu konstitutivnosti triju naroda”. Istovremeno pozdravljaju se napori koji su BiH 15. prosinca 2022. donijeli kandidatski status za EU — uz naglasak da Hrvatska podržava isključivo reforme koje odražavaju tronacionalni karakter BiH i onemogućuju dominaciju nad Hrvatima.
Razgovori se nastavljaju — cilj je jedinstven nastup
Službeni razgovori između DP-a i HDZ-a o konačnom tekstu nastavljaju se u danima koji slijede. Zajednički cilj je pred hrvatsku, bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost izaći s prijedlogom koji je provediv, čvrsto utemeljen na međunarodnim sporazumima i u najboljemu interesu hrvatskog naroda u BiH. Ako Sabor usvoji Rezoluciju, Hrvatska po prvi put dobiva konkretan, operativan i pravno utemeljen dokument kojim jasno kaže: naši sunarodnjaci u BiH nisu prepušteni sami sebi.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
18
-
2
-
4
-
0
-
0
-
1