Hasanbegović bez dlake na jeziku: “Taj praznik treba ukinuti!”

Povjesničar i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović gostovao je u emisiji 50 minuta voditelja Marijana Opačka, gdje je bez zadrške komentirao stanje hrvatske kulture, politike i identiteta. Njegova je osnovna teza jasna i nepokolebljiva: Hrvatska i danas, u trećem desetljeću svoje samostalnosti, nema jasno definiranu državno-identitetsku paradigmu, a kulturnu hegemoniju u javnom prostoru i dalje drže strukture koje svoje korijene vuku iz jugoslavenskog komunizma.

Identitetski vakuum i medijski građanski rat

Hasanbegović smatra da se iza naizgled svakodnevnih rasprava – o Thompsonu, Frljiću, državnim praznicima – zapravo kriju temeljna pitanja o vrijednostima na kojima počiva hrvatska država. “Rasprave o prošlosti nikada nisu rasprave o prošlosti nego o sadašnjosti i budućnosti”, poručio je, upozoravajući da se dio političkih, medijskih i akademskih elita koristi tim raspravama za stvaranje ozračja stalnog ideološkog sukoba. “Stvara se ozračje medijskog građanskog rata. Umjesto civilizirane rasprave argumentima, logika društvenih mreža prelijeva se u javni prostor”, rekao je. Uzrok toga vidi u godinama izbjegavanja temeljnih pitanja, posebno u razdoblju Plenkovićevih vlada koje su, prema njegovim riječima, identitetsku polarizaciju pokušale riješiti tako da se o njoj jednostavno prestane govoriti. “Ignoriranjem problema nije riješen nijedan problem – naprotiv”, zaključio je.

HDZ: Prvorazredno političko licemjerje

Jedan od najoštrijih dijelova intervjua bio je posvećen HDZ-u. Hasanbegović je bez oklijevanja ustvrdio da HDZ s jedne strane kritizira kulturnu politiku Možemo! u Zagrebu, a s druge strane Ministarstvo kulture iz HDZ-ove Vlade financira iste projekte, iste programe i istu ideološku infrastrukturu koju potom HDZ javno napada. “To je prvorazredno političko licemjerje”, rekao je. Kao dodatni dokaz dubinskog konsenzusa između naizgled suprotstavljenih strana naveo je zajedničko pojavljivanje Milanovića, Plenkovića i Tomaševića na obilježavanju Dana grada Zagreba.

Novosti, Ministarstvo kulture i raspodjela novca

Govoreći o financiranju tjednika Novosti, Hasanbegović je bio jasan: “Novosti nisu srpsko etničko glasilo. One su glasilo hrvatske lijeve, neojugoslavenske takozvane inteligencije. Kao takve su legitimne, ali ne trebaju biti financirane novcem poreznih obveznika, posebno ne iz fondova namijenjenih nacionalnim manjinama.” Ministarstvo kulture, poručio je, nije neutralni bankomat nego instrument državne kulturne politike – i upravo je raspodjela javnog novca najvažnije političko pitanje kulture.

Thompson, 22. lipnja i tiha većina

Thompsonov veliki concert u Zagrebu opisao je kao “društvenu, identitetsku i vrijednosnu manifestaciju” u kojoj je “tiha nacionalna većina pokazala što misli” – no smatra da se ta promjena raspoloženja još nije prelila u državne institucije i kulturnu politiku. Što se tiče 22. lipnja, Hasanbegović ostaje dosljedan: Dan antifašističke borbe treba ukinuti kao državni praznik jer “proizvodi podjele i ideološke sukobe”, a tko ga želi obilježavati, neka to čini – ali bez javnog novca i bez statusa državnog identitetskog simbola.

“Za to postoji većina, ali ne i politička snaga”

Pred kraj emisije Hasanbegović je iznio možda i najvažniju tezu: Hrvatska treba korjenitu promjenu državno-nacionalne paradigme, političkog sustava i Ustava, za što u narodu postoji većina – ali ne postoji politička snaga koja bi to mogla provesti. “Riječ je o jeftinim politikantima i manipulatorima bez obzira na ideološki predznak”, rekao je o aktualnim političkim akterima, zaključivši da su kulturna, medijska i društvena elita koja svoje korijene vuče iz jugoslavenskog komunizma ne samo preživjele raspad Jugoslavije nego su svoju moć transgeneracijski prenijele do danas.