Veliki petak najtužniji je dan kršćanskog liturgijskog kalendara. Danas, 3. travnja 2026., vjernici diljem svijeta i u Hrvatskoj klanjaju se pred križem i sjećaju se Isusove muke, osude i smrti – događaja koji je, prema kršćanskom nauku, promijenio povijest čovječanstva. To je dan bez zvona, bez oltarnog cvijeća, bez svečanosti – dan koji govori tišinom i poziva na osobni susret s onim što vjera znači u samoj svojoj srži.
Dan muke, smrti i tišine
Veliki petak peti je dan Velikog tjedna i dio Vazmenog trodnevlja koje obuhvaća Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Prema evanđeljima, toga je dana Isus iz Nazareta bio osuđen, bičevan i razapet na križu na brežuljku Golgoti izvan Jeruzalema, gdje je u 15 sati izdahnuo. Upravo zato se u to vrijeme – u 15 sati – u crkvama diljem Hrvatske i svijeta slave obredi Velikog petka, koji uključuju čitanje i navještaj Isusove muke, poklon i ljubljenje križa te pričest. U prijepodnevnim satima vjernici se u crkvama i kapelicama okupe na molitvu Križnog puta, pobožnosti koja korak po korak prati Isusov put od osude do groba i koja je za generacije Hrvata bila i ostala jedan od najdubljih oblika osobne molitve.
Na Veliki petak ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, bez cvijeća, bez svijeća i oltarnika – sve je to namjerno, da bi se tišinom i prazninom istaknula ozbiljnost trenutka. Crkva ne slavi euharistijsko misno slavlje toga dana, što Veliki petak čini jedinstvenim u cijeloj liturgijskoj godini.
Post, nemrs i stare hrvatske tradicije
Za katolike je Veliki petak dan obveznog posta i nemrsa. Post je obvezan za sve osobe od 18 do 60 godina i znači suzdržavanje od hrane, s jednim punim obrokom i dvama manjim u danu. Nemrs – suzdržavanje od mesa toplokrvnih životinja i mesnih prerađevina – obvezan je za sve katolike starije od 14 godina. Ova praksa nije tek formalna vjerska obveza, nego i izraz solidarnosti s Isusovom patnjom i poziv na unutarnju obnovu.
U hrvatskoj tradiciji Veliki petak bio je ispunjen i posebnim narodnim običajima koji su se razlikovali od kraja do kraja. U Poljicima kod Omiša navečer se pjeva Gospin plač, stara hrvatska crkvena pjesma koja u prvi plan stavlja Marijinu bol nad sinom. U Kaštelima i mnogim dalmatinskim mjestima održavaju se procesije s upaljenim svijećama i nošenjem križa, koje privlače tisuće vjernika i posjetitelja te su postale prepoznatljivi dio identiteta tih zajednica. U kontinentalnoj Hrvatskoj Veliki petak bio je dan u kojemu se nije radilo, nije se glasno pjevalo ni slavilo, a obitelji su se okupljale na zajedničkoj molitvi i tišini.
Zašto je Veliki petak i danas važan
U vremenu u kojemu se vjera sve češće tretira kao privatna stvar ili staromodna navika, Veliki petak podsjeća da je kršćanstvo civilizacijska osnova Europe i Hrvatske i da blagdani poput ovoga nisu puki odmori, nego trenuci koji nose duboki smisao za one koji vjeruju. Hrvatska je zemlja s tisućljetnom kršćanskom tradicijom, a u toj tradiciji Veliki petak zauzima posebno mjesto – nije to dan slavlja, nego dan suočavanja s istinom o patnji, žrtvi i nadi koja slijedi u Uskrsnuću. Upravo ta napetost između boli Velikog petka i radosti Uskrsa čini Vazmeno trodnevlje srcem kršćanske vjere i jednim od najdubljih iskustava koja vjernička godina nosi.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0