Cijena goriva ide u nebo: Hoće li Vlada ponoviti mjere?

Prema modelu izračuna koji se primjenjuje u Hrvatskoj za regulaciju cijena goriva, a koji prati kretanje cijene nafte na globalnim tržištima, u utorak u ponoć nas čeka jedno od najvećih jednoratnih poskupljenja u posljednjih nekoliko godina. Benzin bi mogao poskočiti s trenutnih 1,50 na 1,71 euro po litri, dok bi dizel mogao ići s oko 1,55 na čak 1,84 eura po litri.

Radi usporedbe: to je skok od gotovo 14 posto za benzin i gotovo 19 posto za dizel u jednom tjednom ciklusu. Uzrok je jasan – rat na Bliskom istoku, izraelski napadi na iranska naftna i plinska postrojenja, iranska blokada Hormuškog tjesnaca i masovno povlačenje tankera s tog plovnog puta digli su globalnu cijenu nafte na razine koje Hrvatska, kao uvoznica goriva, osjeća direktno i bez zaštitnog tampon-jastuka.

Vlada u ponedjeljak: nova Uredba ili slobodan pad cijena?

Hrvatska Vlada imat će sjednicu u ponedjeljak, a svi pogledi upravljeni su prema jednom jedinom pitanju: hoće li donijeti novu Uredbu kojom će ograničiti rast cijena goriva ili će prepustiti tržištu da samo postavi cijenu? Dosadašnja praksa Plenkovićeve vlade bila je da u trenucima energetskih šokova intervenira uredbama kojima se subvencionira ili limitira maloprodajna cijena – upravo kako se gorivo ne bi pretvorilo u luksuznu robu.

No pitanje je koliko dugo i uz kakav trošak za državni proračun može trajati ta praksa ako rat na Bliskom istoku potraje još tjednima ili mjesecima. Svaka nova regulacija košta – ili direktno iz proračuna ili kroz rezanje marži naftnih kompanija, što ni one ne mogu podnositi unedogled. Dnevnik Nove TV već izražava zabrinutost da je prostor za amortizaciju “divljanja” cijena sve uži.

Redovi na crpkama noć prije utorka: scenarij koji se ne smije ponoviti

Najporaznija rečenica u cijeloj priči jest ona koja opisuje mogući scenarij ako Vlada ne intervenira ili ako informacija o novim cijenama procuri na vrijeme: građani bi mogli stajati u redovima na benzinskim crpkama noć prije utorka, kako bi natočili gorivo po staroj, nižoj cijeni. Takve scene Hrvatska pamti iz 2022., kada je rat u Ukrajini izazvao energetski šok koji je tada djelovao kao nešto dotad neviđeno.

Sada je situacija potencijalno gora: tada je Rusija prekinula dotok plina prema Europi, ali nafta i dalje je relativno slobodno tekla globalnim tržištem. Danas je Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, praktički polublokiran, a Iran je jasno rekao da će nastaviti gađati energetsku infrastrukturu saveznika dok traju napadi na iransko tlo.

Što to znači za svakodnevni život Hrvata

Rast cijene goriva za 20–30 centi po litri nije samo problem vozača – to je lančana reakcija koja udara na sve. Prijevoznici skuplje prevoze robu, što znači skuplje police u dućanima. Taksisti i dostavljači skuplje naplaćuju usluge. Poljoprivrednici koji upravo trebaju zasijati stotine tisuća hektara više plaćaju za svaki sat rada traktora. Ribari koji su već imali problema s nabavom plavog dizela sad stoje pred još dramatičnijim troškovnim pritiskom.

Sve se to zbraja u jedan veliki pritisak na standard prosječne hrvatske obitelji koja ionako već osjeća kako inflacija nije nestala, nego samo privremeno usporila. Ako Vlada u ponedjeljak ne donese jasnu i konkretnu Uredbu s mjerama zaštite, utorak u ponoć mogao bi biti početak jednog od težih energetskih tjedana u novijoj hrvatskoj povijesti.