Europski parlament podržao je izmjenu koncepta „sigurne treće zemlje“, čime se otvara mogućnost da države EU migrante prebace u zemlje s kojima ti ljudi praktički nemaju nikakvu osobnu vezu. Dogovoren je i prvi zajednički popis „sigurnih zemalja podrijetla“ na razini Unije, na kojem su Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Kosovo, Indija, Maroko i Tunis. Promjene su dobile snažnu podršku pučana i desnih stranaka, dok su socijalisti, liberali i zeleni glasali protiv.
Tranzit kroz treću zemlju dovoljan za odbijanje azila
Nova pravila omogućuju državama da odbace zahtjev za azilom ako su procijenile da migrant može dobiti učinkovitu zaštitu u nekoj „sigurnoj trećoj zemlji“ – čak i ako je samo prošao kroz nju na putu prema EU. Drugim riječima, tranzit se može smatrati dovoljnom vezom da se osoba pošalje natrag, bez ulaska u meritum zahtjeva za azil. Istodobno, zajednički popis „sigurnih zemalja podrijetla“ znači da će državljanima tih država biti znatno teže dobiti azil, a vraćanje će biti jednostavnije i brže. Do sada su države imale svoje nacionalne popise, sada prvi put postoji usklađena lista na razini Unije.
Tvrđi okvir uz puno otvorenih pitanja
Zagovornici uredbe tvrde da će se ovime rasteretiti sustavi azila, ubrzati postupci i smanjiti zlouporabe. Kritičari upozoravaju da se dio odgovornosti prebacuje na zemlje koje same imaju problema s ljudskim pravima i sigurnošću te da postoji rizik od lančanih deportacija, u kojima je na kraju najugroženiji upravo pojedinac koji traži zaštitu. Za Hrvatsku, kao vanjsku granicu EU, ovaj okvir znači više prostora da ubrzano vraća one za koje procijeni da nemaju temelja za azil i da ih šalje u „sigurne treće zemlje“. Ključno će biti kako će Zagreb postaviti nacionalne kriterije i hoće li iskoristiti prostor koji mu ova uredba daje ili će ga prepustiti drugima da ga tumače u naše ime.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0