4.7K
Ono što opravdano izaziva gnjev domoljubne javnosti i suverenističkih krugova jest odredba prema kojoj Europska komisija zadržava pravo da tijekom godine, pod krinkom proizvoljno definirane “krize”, samostalno i jednostrano povećava migrantske kvote. Iz organizacije “Domoljubi za Europu” oštro su reagirali na ovaj udar, podsjećajući da obrana vlastitih granica nije nikakav zločin i da pakt širom otvara vrata potpunoj samovolji neizabranih birokrata. Stručne analize unutar zemlje upozoravaju da je u odredbama zakopana prava “proračunska bomba” – dugoročne financijske obveze koje će hrvatski porezni obveznici plaćati godinama, bez obzira na stvarni broj ljudi u tranzitu. Dodatnu opasnost predstavlja i nametnuti rok od svega 12 do 16 tjedana za ubrzano procesuiranje zahtjeva za azil, što u praksi drastično skraćuje vrijeme potrebno za temeljite sigurnosne provjere, čime se ustavna sigurnost građana izravno stavlja na kocku.
Službene statistike bjelodano razotkrivaju razmjere opasnosti: Hrvatska trenutačno bilježi čak 18 dolazaka migranata na tisuću stanovnika, što je dvostruko više od europskog prosjeka i stavlja nas u sam vrh najopterećenijih država na ruti. Dok su se ponosne i suverene članice poput Poljske, Mađarske, Slovačke i Češke, pa čak i Austrije i Danske, uspjele izboriti za posebne iznimke i selektivno odbaciti briselski diktat, Hrvatska pod vodstvom Vlade premijera Andreja Plenkovića i dalje pregovara iz iznimno slabe pozicije. Iako Banski dvori tvrde da brane interese i mašu obećanjima o 140 milijuna eura briselske potpore, suvereni dio javnosti opravdano sumnja u trajnost tih obećanja. Povijest nas uči da privremena izuzeća brzo ispare čim Bruxelles odluči promijeniti raspoloženje, ostavljajući hrvatski narod da sam nosi i plaća težak teret koji su kreirale nakaradne ljevičarske i globalističke elite u srcu Europe.
Novi europski pakt o migracijama i azilu službeno je stupio na snagu, a već u uvodnim tjednima njegove primjene postaje posve jasno da će Republika Hrvatska pretrpjeti financijske i sigurnosne posljedice teže nego većina ostalih članica Europske unije. Iako je briselska birokracija ovaj dokument mjesecima pompozno najavljivala kao “povijesni dogovor” koji će uvesti red u kaotičan sustav, iza lažnih proklamacija o solidarnosti krije se perfidni mehanizam koji nacionalnim državama grubo oduzima pravo na kontrolu vlastitog teritorija. Novi sustav uvodi obveznu raspodjelu od najmanje 30.000 migranata godišnje, postavljajući pred suverene vlade drsku ucjenu: ili će primiti nametnute kvote ljudi čije podrijetlo i sigurnosnu pozadinu ne mogu provjeriti, ili će u europski proračun plaćati drakonski danak od čak 20.000 eura za svaku odbijenu osobu.
Kvote koje se mijenjaju po diktatu i proračunska bomba zakopana u paktu
Ono što opravdano izaziva gnjev domoljubne javnosti i suverenističkih krugova jest odredba prema kojoj Europska komisija zadržava pravo da tijekom godine, pod krinkom proizvoljno definirane “krize”, samostalno i jednostrano povećava migrantske kvote. Iz organizacije “Domoljubi za Europu” oštro su reagirali na ovaj udar, podsjećajući da obrana vlastitih granica nije nikakav zločin i da pakt širom otvara vrata potpunoj samovolji neizabranih birokrata. Stručne analize unutar zemlje upozoravaju da je u odredbama zakopana prava “proračunska bomba” – dugoročne financijske obveze koje će hrvatski porezni obveznici plaćati godinama, bez obzira na stvarni broj ljudi u tranzitu. Dodatnu opasnost predstavlja i nametnuti rok od svega 12 do 16 tjedana za ubrzano procesuiranje zahtjeva za azil, što u praksi drastično skraćuje vrijeme potrebno za temeljite sigurnosne provjere, čime se ustavna sigurnost građana izravno stavlja na kocku.
Hrvatska rekorder po broju dolazaka dok Vlada i dalje vjeruje obećanjima
Službene statistike bjelodano razotkrivaju razmjere opasnosti: Hrvatska trenutačno bilježi čak 18 dolazaka migranata na tisuću stanovnika, što je dvostruko više od europskog prosjeka i stavlja nas u sam vrh najopterećenijih država na ruti. Dok su se ponosne i suverene članice poput Poljske, Mađarske, Slovačke i Češke, pa čak i Austrije i Danske, uspjele izboriti za posebne iznimke i selektivno odbaciti briselski diktat, Hrvatska pod vodstvom Vlade premijera Andreja Plenkovića i dalje pregovara iz iznimno slabe pozicije. Iako Banski dvori tvrde da brane interese i mašu obećanjima o 140 milijuna eura briselske potpore, suvereni dio javnosti opravdano sumnja u trajnost tih obećanja. Povijest nas uči da privremena izuzeća brzo ispare čim Bruxelles odluči promijeniti raspoloženje, ostavljajući hrvatski narod da sam nosi i plaća težak teret koji su kreirale nakaradne ljevičarske i globalističke elite u srcu Europe.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
1
-
0
-
2
-
17