BLISKI ISTOK PONOVO GORI: Iran raketirao Kuvajt i Jordan, poginula dvojica američkih vojnika!

Bliski istok se ponovno našao na rubu potpune vojne eskalacije nakon što je Iran u posljednja dva dana izveo silovite udare na ključnu infrastrukturu u Kuvajtu, uključujući strateške elektrane i postrojenja za desalinizaciju morske vode od kojih izravno ovisi čak 90 posto stanovništva te zaljevske zemlje. Kuvajtska vojska službeno je priopćila da su njezini obrambeni sustavi uspješno presreli dio neprijateljskih projektila i dronova ispaljenih iz smjera Irana, dok je Ministarstvo energetike potvrdilo da su požari izazvani eksplozijama ozbiljno poremetili redovitu opskrbu električnom energijom i vodom za piće. Istoga dana, iranski balistički projektili pogodili su i vojne ciljeve u Jordanu, gdje su prema dosad dostupnim službenim informacijama poginula dvojica pripadnika američke vojske, dok se još jedan vojnik vodi kao nestao. Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se diljem Bahreina i više jordanskih gradova, uključujući lučku Akabu, dok su vlasti u Kuvajtu i Manami hitno pozvale građane na mirnoću i sklanjanje u čvrsta skloništa.

Mjeseci iscrpljujućeg sukoba i propast diplomatskih rješenja

Ovaj žestoki val nasilja označava nastavak otvorenog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana koji je izbio još krajem veljače ove godine, a nada u trajniji mir u potpunosti je iščeznula nakon što je privremeni lipanjski sporazum iz Švicarske doživio konačni slom. Američki predsjednik Donald Trump rezolutno je poručio kako će pomorska blokada iranskih luka ostati na snazi tijekom cijelog trajanja pregovora, a na pitanje novinara o mogućem obnavljanju primirja izjavio je kako će Sjedinjene Države, nažalost, ponovno morati upotrijebiti silu. Prema Trumpovim riječima, američke zračne i pomorske operacije gotovo su u potpunosti uništile iransku mornaricu, zrakoplovstvo i velik dio zapovjednih struktura, no najnoviji udari pokazuju da Teheran unatoč gubicima zadržava sposobnost lansiranja raketa dugog dometa. Razgovori o eventualnom prekidu vatre trenutačno se vode u Islamabadu pod posredovanjem pakistanskih vlasti, no diplomatski izvori skeptični su jer su svi dosadašnji dogovori u regiji istekli bez trajnog političkog rješenja.

Ugroza Hormuškog tjesnaca i izravni udar na europske crpke

Poseban razlog za zabrinutost svjetske javnosti predstavlja neizvjesna sudbina Hormuškog tjesnaca, najvažnijeg pomorskog prolaza kroz koji prolazi otprilike petina ukupne svjetske trgovine sirovom naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Iako je Iran nakratko najavio otvaranje tjesnaca za komercijalni promet, pri čemu su bili zabilježeni i prvi konvoji trgovačkih tankera, ta je odluka službeno povučena uz obrazloženje iz Teherana da se plovni put vraća u režim blokade zbog ustrajanja Washingtona na sankcijama. Ekonomske posljedice ove blokade već su vidljive na svjetskim burzama, koje bilježe goleme gubitke vrijednosti u energetskom sektoru, dok cijene nafte divljaju nakon svakog sloma pregovora. Za Hrvatsku i ostatak Europe ova zbivanja na Bliskom istoku nisu tek daleki geopolitički detalj, s obzirom na to da se svako novo ratno kolebanje u Perzijskom zaljevu u roku od nekoliko sati izravno odrazi na rast cijena dizela i benzina na domaćim benzinskim postajama.

Iranske prijetnje globalnim sukobom i pritisak na NATO

Iz Teherana u međuvremenu stižu sve radikalnije poruke, a dužnosnici bliski vjerskom vrhu otvoreno upozoravaju da bi se regionalni rat mogao pretvoriti u ono što nazivaju trećim svjetskim ratom. Iranska revolucionarna garda tvrdi da raspolaže novim zalihama sofisticiranog naoružanja proizvedenog u tajnim podzemnim pogonima, šaljući time poruku Pentagonu da su spremni na dugotrajni asimetrični otpor. Takva agresivna retorika, kombinirana sa stvarnim i opasnim napadima na civilna postrojenja za pitku vodu, pojačava strah od uvlačenja dodatnih saveznika u sukob, od Izraela pa sve do zaljevskih monarhija koje su se dosad pokušavale držati po strani. Istodobno, unutar NATO saveza raste skepsa prema ranijim Trumpovim najavama o smanjenju broja američkih vojnika stacioniranih u Europi, budući da nova eskalacija na Bliskom istoku dodatno opterećuje već ionako rastegnute vojne i logističke kapacitete Sjedinjenih Država diljem planeta.