Bojan Dimitrijević, srpski povjesničar i znanstveni suradnik beogradskog Instituta za savremenu istoriju, koji je autor biografije osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, sudjelovao je na nizu skupova i simpozija u Hrvatskoj — uključujući međunarodni simpozij o Bleiburškoj tragediji u listopadu 2024. pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, te skupove na Fakultetu hrvatskih studija i u Hrvatskom institutu za povijest. Vijest je izvorno objavio Nacional.
Tko stoji iza pozivnica?
Međunarodni simpozij „Kultura sjećanja na ratne i poratne žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda” u listopadu 2024. organizirali su Počasni bleiburški vod, Fakultet hrvatskih studija i Hrvatska matica iseljenika. Simpozij je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora te supokroviteljstvom Biskupske konferencije i Ministarstva branitelja. Na istom skupu izlagali su i britanski povjesničar Robin Harris, bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš, Bože Vukušić kao predstavnik Počasnog bleiburškog voda, Vlatka Vukelić te vlč. Ante Kutleša. Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija u ožujku 2024. odlučilo je Dimitrijevića uvrstiti u međunarodni organizacijski odbor skupa kako bi skup dobio status međunarodnog znanstvenog skupa, a odluku je potpisao tadašnji vršitelj dužnosti dekana Mario Grčević.
Dimitrijević je na skupovima o komunističkim zločinima na Fakultetu hrvatskih studija sudjelovao 2022. i 2024. godine — oba puta pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Na skupu 2022. održao je uvodno izlaganje o Aleksandru Rankoviću, a 2024. izlagao je o stvaranju armijske službe KOS-a 1945. i 1946. godine. Njegova izlaganja objavljena su u zbornicima radova Fakulteta hrvatskih studija. Dana 28. veljače 2023. u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu predstavio je istraživanja o „Bosanskoj golgoti četnika 1945. godine” zajedno s Nemanjom Devićem, a predavanje je moderirao povjesničar Vladimir Geiger, dok je na skupu sudjelovao i Hasanbegović.
Negiranje genocida i glorifikacija Mladića
Zurovec pita Pupovca: “Jesam li ja ustaša ako za Stanivukovića kažem da je četnik?”
Dimitrijević je autor biografije Ratka Mladića pod nazivom „Komandant”, objavljene 2018. godine. U njoj i u javnim nastupima dosljedno veliča osuđenog ratnog zločinca i negira zločine za koje je pravomoćno osuđen. Izjavio je da „general Mladić će biti upamćen kao jedna od vrhunskih ličnosti srpske istorije 20. vijeka”, a optužbe izrečene u Haagu opisao je kao „u suštini lažne”. Tvrdio je i da dokumentacija iz baze Haškog tribunala „Mladića abolira od događaja u Srebrenici”, odbacujući svaku mogućnost da je 1995. u Srebrenici počinjen genocid. Prema Srpskoj novinskoj agenciji, izjavio je i da se „raduje što mlade generacije u Republici Srpskoj i Srbiji prepoznaju generalovo djelo, koje će ostati svijetlo bez obzira na one koji bi da ga unize i koji se raduju njegovom odlasku”.
Rehabilitacija kolaboracionista i izbacivanje iz stranke
Dimitrijević je poznat i kao jedan od predvodnika rehabilitacije četničkog vođe Draže Mihailovića, za kojeg tvrdi da je bio „lider pokreta otpora” i „sasvim daleko od bilo čega što bi moglo da ga veže za fašizam”. Uz to, bio je jedan od predvodnika rehabilitacije Milana Nedića, predsjednika kolaboracionističke vlade u Srbiji za vrijeme njemačke okupacije. Upravo zbog toga izbačen je 2016. iz Demokratske stranke, koja je disciplinski postupak pokrenula zbog, kako je navedeno u priopćenju, „relativizacije fašizma i zalaganja za odbranu generala Milana Nedića”. Iste godine Ministarstvo kulture pod vodstvom Zlatka Hasanbegovića odobrilo mu je tri potpore za knjige, ukupno vrijedne 32 tisuće kuna. Redakcija je uputila upite Hrvatskom saboru, Fakultetu hrvatskih studija, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Ministarstvu hrvatskih branitelja i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.
Što vi mislite?
Podjelite s nama vašu reakciju na ovu vijest!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0